Top liste

Književnost
  1. Ante Tomić i Rajko Grlić - Ustav Republike Hrvatske

    Ante Tomić i Rajko Grlić Ustav Republike Hrvatske

    99,00 kn 89,10 kn detaljno
    1
  2. Marina Stepnova - Lazarove žene

    Marina Stepnova Lazarove žene

    139,00 kn 125,10 kn detaljno
    2
  3. John Williams - Stoner

    John Williams Stoner

    149,00 kn 134,10 kn detaljno
    3
  4. Ivana Bodrožić - Rupa

    Ivana Bodrožić Rupa

    39,90 kn 35,91 kn detaljno
    4
  5. Ankica Tomić - Vice versa

    Ankica Tomić Vice versa

    139,00 kn 125,10 kn detaljno
    5
  6. Slobodan Šnajder - Doba mjedi

    Slobodan Šnajder Doba mjedi

    150,00 kn detaljno
    6
  7. Jojo Moyes - Tu sam pred tobom

    Jojo Moyes Tu sam pred tobom

    79,00 kn 71,10 kn detaljno
    7
  8. Çiler İlhan - Izgon

    Çiler İlhan Izgon

    129,00 kn 116,10 kn detaljno
    8
  9. Jojo Moyes -  Nakon tebe

    Jojo Moyes Nakon tebe

    89,00 kn 80,10 kn detaljno
    9
  10. Nina George - Mala pariška knjižara

    Nina George Mala pariška knjižara

    99,00 kn 89,00 kn detaljno
    10
Publicistika
  1. Ana Bučević - U vortexu ostvarenih želja

    Ana Bučević U vortexu ostvarenih želja

    130,00 kn 117,00 kn detaljno
    1
  2.  Bruce Springsteen - Springsteen

    Bruce Springsteen Springsteen

    159,00 kn 143,10 kn detaljno
    2
  3. Ivana Plechinger - Ono što ostaje, uvijek ljubav je

    Ivana Plechinger Ono što ostaje, uvijek ljubav je

    99,00 kn 89,10 kn detaljno
    3
  4. John C. Parkin - Jebe mi se

    John C. Parkin Jebe mi se

    29,00 kn detaljno
    4
  5. Ana Bučević - Safari duha

    Ana Bučević Safari duha

    130,00 kn 117,00 kn detaljno
    5
  6. Anita Šupe - Istine i laži o hrani

    Anita Šupe Istine i laži o hrani

    129,00 kn 116,10 kn detaljno
    6
  7. Roman Leljak - Huda jama

    Roman Leljak Huda jama

    140,00 kn detaljno
    7
  8. Stašo Forenbaher, Lara Černicki - Starim cestama preko Velebita

    Stašo Forenbaher, Lara Černicki Starim cestama preko Velebita

    180,00 kn 162,00 kn detaljno
    8
  9. Todd Spehr - Dražen

    Todd Spehr Dražen

    99,00 kn 89,10 kn detaljno
    9
  10. Miroslav Krleža - Marginalije

    Miroslav Krleža Marginalije

    119,00 kn 107,10 kn detaljno
    10
Milivoj Zenić - Stari Šibenik kalama, skalama i butama

Milivoj Zenić Stari Šibenik kalama, skalama i butama

Ocjena čitatelja
  • ISBN: 978-953-174-382-2
  • Izdavač: AGM
  • Godina: 2010.
  • Uvez: tvrdi
  • Jezik: hrvatski
Cijena: 270,00 kn
Dodaj u listu želja Dodaj u košaricu
Napiši komentar
Ocjena: (-)
Broj komentara: (0)

Koplje arkanđela Mihovila, vojskovođe »nebeske vojske« koji je porazio pobunjene anđele, ali i samoga Sotonu (zmaja), stoljećima štiti jedan hrvatski grad - Šibenik.
Kapitalno izdanje o tome gradu nebrojenih crkava i bratovština u kojemu su se podjednako miješali i molitva Bogu i pobuna protiv Mletaka i osmalijske sablje, u kojemu su živjeli patriciji i sirotinja, građani, ribari i hrabri kapetani (koji će se dići protiv šibenskog promletačkog plemstva 1409. i biti pogubljeni), napisao je Milivoj Zenić, ravnatelj Gradske knjižnice »Juraj Šižgorić« u Šibeniku.
Od ulice do ulice Zenić u toj raskošnoj knjizi naslovljenoj »Stari Šibenik - kalama, skalama i butama« s mnogim nepoznatim fotografijama, u izdanju zagrebačkoga AGM-a (urednici Bože Čović i Grozdana Cvitan), opisuje svaki detalj građevina koje su se mijenjale stoljećima (a nad kojima još lebdi duh slavnih stanovnika), otkriva tajne i zaboravljene priče, pišući znanstvenom akribijom i strašću kakvu može imati samo rođeni Šibenčanin kojemu je grad »u krvi«.
Bedeker je to za iskonske zaljubljenike u hrvatsku baštinu koji otkriva ovaj grad iz svih vizura, ne samo kao rodno mjesto nekih od najvećih europskih intelektualca, već i kao grad čija katedrala Jurja Dalmatinca i Nikole Firentinca (kako je uvijek dokazivao pokojni prof. dr. Radovan Ivančević) pripada remek-djelima europske umjetnosti.
Stoga reći da Šibenik nasljeđem ima vrijednost jedne Firenze nije uopće pretenciozno! Kroz pet cjelina i gradskih četvrti (Gorica, Dolac, Obala, Grad i Varoš) pisac raspreda priču koja se čita kao povijesnoumjetnički krimić.
Nastao podno utvrde na visokoj litici, bez antičke urbane tradicije, šireći se prema moru, niknuo je grad »krivudavih ulica i malih trgova, strmih stubišta i nadsvođenih prolaza, nepravilnih i pravilnih stambenih blokova, grad snažne dramaturgije planova«, kako ističe Zenić.
U predjelu sv. Ane, odnosno Gorici, naseljavanoj poslije strašne kuge iz 1398. i provala Osmanlija, gradile su se težačke kuće na kat, zidane i pokrivene crijepom, s konobom u prizemlju, ali i potleušice građene u suho i pokrivene »šimblom i ševarom«.
Čak tri petine stanovništva ovoga dijela Šibenika još se u 19. stoljeću bavilo poljoprivredom. Život Goričana bio je uvijek težak, obrađivala se zemlja šibenske gospode kojima se davala trećina ili četvrtina plodova vinograda i oranica.
Među najznačajnijim mjestima Gorice jest Trg Stjepana Držislava koji je bio važan tržni prostor. Upravo je na tom prostoru sagrađena kasnoklasicistička zgrada kazališta prema projektu Trogiranina Josipa Slade.
Spiritus movens gradnje uz Društvo šibenskog kazališta bio je Paolo Mazzoleni koji je neumorno agitirao i u čast Francesca Mazzolenija, svjetski poznatog tenora, nazvao kazalište. Prva predstava »Statua di carne« (Kip od mesa) Teobalda Ciconija održana je 1. siječnja 1870. godine, a već 1874. na pozornici se zahvaljujući putujućim glumačkim skupinama čula i hrvatska riječ.
Ulica staroga kazališta u blizini (s izgorjelom kućom koju je poduzetnik Karlo Revere 1841. počeo adaptirati za scenske izvedbe), danas je napose važna istraživačima jer je njezina lijeva strana bila dio bloka crkve sv. Spasa koje je postanak vezan uz dolazak templarskih vitezova u 13. stoljeću.
Kada su 1250. templari protjerani, sklop je dan na korištenje bratstvu flagelanata, koje su u 14. stoljeću zamijenile benediktinke koje će unutar velikog bloka brinuti o hospitalu sv. Spasa. Skrb za bolesne i nemoćne bila je neodvojiv dio gradskog ustroja pa ih je Šibenik imao niz.
U Gorici valja vidjeti mnoge znamenitosti: Novu crkvu, bratovštinu sv. Marije, prekrasni Trg Dinka Zavorovića - prvog modernog hrvatskog historigrafa i domoljuba kojega će protjerati Mletci, na kojem se trgu nalazi crkva Sv. Duha graditelja Antuna Nogulovića.
U Zagrebačkoj ulici (i danas u žargonu zvanoj Masna ulica), nekoć se nalazilo čak devet oštarija u kojima se jeftino jela frigana riba, juha i pilo vino. U toj živoj ulici prolazile su procesije ispod zvonika crkve sv. Ivana s fascinatnim stubištem Ivana Pribislavića.
Po svome velikom sugrađaninu don Krsti Stošiću, svećeniku i utemeljitelju zadružne tiskare, knjižnice »Pavlinović«, čija su povijesna istraživanja među temeljnima za urbanu povijest, grad je imenovao ulicu na Gorici u kojoj se nalazi glasoviti samostan bendiktinki Gospe od ružarija i najstarija šibenska crkva Sv. Krševan iz 1200. godine. Drugi benediktinski samostan sv. Luce čija je zasluga za razvoj šibenskoga školstva nemjerljiva, utemeljili su 1639. Nikola Ručić i Nikola Buronja.
Na Gorici su mnoge ulice posvećene velikanima umjetnosti - od ulice Horacija Fortezze, bez sumnje najznačajnijega zlatara i gravera hrvatske renesanse, Nikole Vladanova čiji se Poliptih sv. Grgura može uvrstiti u remek-djela 15. stoljeća, Jurja Petrovića, svećenika koji potpisuje jedno od najtragičnijih hrvatskih raspela u kapeli sv. Križa šibenske katedrale do Andrije Kačića Miošića, pisca kultne knjige »Razgovor ugodni naroda slovinskoga« koji je u Šibeniku živio deset godina u samostanu sv. Lovre.
Upravo u njegovoj ulici glasoviti je franjevački samostan što će se iz palače Foscolo s vremenom širiti i u kojemu će 1669. biti utemeljen studij filozofije (poslije bogoslovije) te crkva sv. Lovre.
Dolac je bio predgrađe, suburbij prvotnoga Šibenika u kojemu su živjeli težaci i ribari. Starinom čakavci, Dolačani su do još prije pedesetak godina govorili c i s umjesto č i š, a katkad i z umjesto ž, ali taj je relikt danas izgubljen. Iz Dolca su pjesnici Vinko Nikolić, fra Gašpar Bujas i Nikola Tintić. U Docu je i glasovita crkva sv. Križa uz koju je vezana legenda o raspelu koje je prokrvarilo, a doplutalo je morem...
U poglavlju »Obala« Milivoj Zenić će vam otkriti davnu tajnu »ružičastog« vrela, ali i uzbudljivu povijest brojnih preobrazbi obale kod samostana sv. Dominika, rušenje kule Teodošević, crkvice sv. Roka i gradskoga fontika, nastanak slavna Hotela de la Ville s kavanom Astorija, ali i Grand Hotela Krka koji je »između dva rata bio središte društvenog života«, legendu o dupinu koji je pomagao ribarima i mnoge druge nepoznanice.
Povijest grada - povijest je patricija, ali i domaćih i stranih trgovaca. Centar grada bila je Poljana (nekoć ratište s Mletcima i stratište za francuske vlasti), a poslije glavno gradsko sastajalište i središte političkog, društvenog i kulturnog života. Na njoj će Josip Slade izgraditi neorenesansnu zgradu s kavanom u prizemlju i glasovitom Narodnom slavjanskom čitaonicom na katu (početkom 20. stoljeća će postati sjedište Stranke prava).
Na Poljani su dočekivani i Franjo Josip I., i Radić, i Maček, i Tito, a kako se sjeća jedna stara Šibenka, desetljećima »iglu nisi mogao baciti od ljudi na Poljani«. Godine 1945. kada se s veseljem rušila baština, »pala« je slavjanska čitaonica da bi se oslobodio prostor za Vitićev Dom armije, danas međutim krasne knjižnice »Juraj Šižgorić«.
Šetnja ulicama Grada, susret je s gradskim velikanima duha - Božom Dulibićem, novinarom i publicistom, ravnateljem Šibenskoga muzeja, biskupom Foscom, dobrotvorom siromašnih, osnivačem biskupijske tiskare, zahvaljujući kojemu je Nikola Tavelić proglašen blaženim, a Šibenska katedrala postala bazilikom.
Slijede ulice pjesnika Jurja Šižgorića, središnje ličnosti šibenskoga humanističkog kruga, dominikanca čija su djela »Elegija o smrti dvojice braće« i »Elegija o pustošenju šibenskog polja« uvrštena i u mnoge svjetske antologije pjesnika latinista, dok je njegova knjiga »O smještaju Ilirije i o gradu Šibeniku« nemjerljiv prinos gradskoj povijesti. Tu je i ulica Jurja Barakovića, pisca jednoga od najvažnijeg djela hrvatskog baroka »Vile Slovinske«.
Tu je i ulica Nikole Tommasea, rodom Šibenčanina koji se smatra jednim od najvećih talijanskih pisaca. Tommaseo se žestoko protivio ikakvim posezanjima za Dalmacijom iako je zbog svoje koncepcije dalmatinskog autonomaštva došao u sukob s preporoditeljima. U svojim je »Iskricama« čiju je konačnu redakciju u našem vremenu načinio Šibenčanin i romanist svjetskog ugleda Mate Zorić slavio materinski jezik.
Samo je to djelić burne šibenske povijesti koja vam se otvara čitajući ovu izvanrednu knjigu o buntovnom gradu s četirima utvrdama čija zvona nikada nisu prestala zvoniti.

Sumnjive kale s bludištima
Do Drugoga svjetskog rata u tisnim uličicama Gorice, zvanim sumnjive kale, bilo je zabave svake vrste pa i mnogo bludišta od kojih je najpoznatije bilo u Ulici Jurja Dalmatinca koju je prema sjećanjima gostiju držao »neki Talijanac«. Kako je pisao Šibenski list: »Iako je na blagajni sidila neka Đulija... ružna ka pas... cure su bile ka cukar«. Ulaz i pipanje naplaćivalo se 2 dinara, a cjelokupna usluga 30 dinara.

Poželjan »mrki pogled«
Književnik Marin Bego u svome putopisu »Niz našu obalu« iz 1912. ovako je opisao Šibenik: »Šibenik je bojovan grad... Šibenčanin u prvom redu poštuje junačko srce, odvažnost, sve ostalo je sporedno. Imaš li mrki pogled, učinit će te načelnikom ili barem općinskim vijećnikom. Modrice, kvrge na čelu nisu ništa neobično. Djevojci koja ostavi momka običaj je dati 'trisku' o podne za vrijeme šetnje, a momku koji ostavi djevojku puste krv njezina braća ili rođaci.«
Šibenske novine Begine su retke doživjele kao »zločinački napad na grad«, a pisca nazvale »Beee-go, odnosno, ovnom koji hoće biti književnik«.
U najstrmijoj šibenskoj goričkoj ulici Strme stube živjela je legendarna Anka Bulat, tragične sudbine, stara cura, šemprešola koja je godinama u luci čekala svoga kapetana koji ju je ostavio i nikada se nije vratio. Nesretnu gospođu Anku opjevao je Arsen Dedić u antologijskoj pjesmi »Stara cura«.

Vrančići, Rota, Nakić
Među slavnim šibenskim muževima koji će ostaviti svoj trag u povijesti europske kulture valja spomenuti Martina Kolunića Rotu čiji se venecijanski bakrorezi prema Düreru, Tizianu i Michelangelu i zemljovidi srednje Dalmacije drže remek- djelima europske umjetnosti. Rotu je Antun Vrančić pozvao na habsburški dvor gdje je portretirao cara Rudolfa II, koji je od Praga načinio intelektualno središte Europe.
U to vrijeme na dvoru je carev tajnik bio Faust Vrančić - koji se dvjema svojim knjigama »Machinae novae« (Novim strojevima) i Rječnikom pet najuglednijih europskih jezika upisao među najveće znanstvenike svoga doba. »Novi strojevi« s 56 različitih izuma originalan su prinos europskoj znanosti. Štoviše, Vrančićev »Homo volans« premda nadahnut Leonardom, prvi je u povijesti tiskani prikaz padobrana! Dikcionar, pak, tiskan u Veneciji 1595. s pet tisuća riječi u kojemu je polazni latinski stupac preveden na talijanski, njemački, hrvatski i mađarski, utjecao je na brojne leksikografe i znatno pridonio standardizaciji hrvatskoga jezika, čime se ovaj domoljub koji je uvijek isticao svoje hrvatsko podrijetlo zauvijek upisao u europsku povijest.
Stric Faustov, Antun Vrančić, najugledniji hrvatski latinist, imao je buran život političara, diplomata i crkvenog velikodostojnika. Karijeru je započeo kao tajnik kralja Ivana Zapolje. On je najdosljednije od svih naših humanista materinski jezik nazivao hrvatskim (lingua Croatica). Kulturno i povijesno najvažniji dio Antunove ostavštine pisma su Faustu i Mihovilu Vrančiću koja se uvršćuju u najviše dosege epistolografije hrvatskog latinizma.
U »Starom Šibeniku« Milivoj Zenić spominje među najpoznatijim Šibenčanima i graditelja orgulja, svećenika Petra Nakića koji svjetsku slavu postiže obnovom znamenitih orgulja Eugenija Gasparinija u Padovi. Načinio je više od 350 orgulja od kojih su najpotpunije očuvane upravo one u šibenskome samostanu sv. Frane.


Marina Tenžera
marina.tenzera@vjesnik.hr