Top liste

Književnost
  1. David Grossman - Ušao konj u bar

    David Grossman Ušao konj u bar

    139,00 kn 125,10 kn detaljno
    1
  2. Slavenka Drakulić  - Nevidljiva žena i druge priče

    Slavenka Drakulić Nevidljiva žena i druge priče

    139,00 kn 125,10 kn detaljno
    2
  3. Kristian Novak - Ciganin, ali najljepši

    Kristian Novak Ciganin, ali najljepši

    149,00 kn 134,10 kn detaljno
    3
  4. Frederic Beigbeder - Život bez kraja

    Frederic Beigbeder Život bez kraja

    130,00 kn 117,00 kn detaljno
    4
  5. Miljenko Jergović - Selidba

    Miljenko Jergović Selidba

    149,00 kn 134,10 kn detaljno
    5
  6. Jo Nesbø - Macbeth

    Jo Nesbø Macbeth

    129,00 kn 116,10 kn detaljno
    6
  7. Elena Ferrante - Priča o onima koji bježe i onima koji ostaju

    Elena Ferrante Priča o onima koji bježe i onima koji ostaju

    129,00 kn 116,10 kn detaljno
    7
  8. Maja Lunde - Povijest pčela

    Maja Lunde Povijest pčela

    139,00 kn 125,10 kn detaljno
    8
  9. Lisa Genova - Još uvijek Alice

    Lisa Genova Još uvijek Alice

    129,00 kn 116,10 kn detaljno
    9
  10. Ingmar Bergman - ROĐENI U NEDJELJU

    Ingmar Bergman ROĐENI U NEDJELJU

    80,00 kn 72,00 kn detaljno
    10
Publicistika
  1. Igor Rudan - Zao zrak

    Igor Rudan Zao zrak

    139 kn kn 125,10 kn detaljno
    1
  2. Igor Vukić - Radni logor Jasenovac

    Igor Vukić Radni logor Jasenovac

    130,00 kn 117,00 kn detaljno
    2
  3. Ana Bučević - BITI I IMATI

    Ana Bučević BITI I IMATI

    130,00 kn 117,00 kn detaljno
    3
  4. Yuval Noah Harari - Homo deus

    Yuval Noah Harari Homo deus

    149,00 kn 134,10 kn detaljno
    4
  5. Anthony William  -  Zdrava štitnjača

    Anthony William Zdrava štitnjača

    159,00 kn 143,10 kn detaljno
    5
  6. Sanja Toljan - Čudesna moć hormona

    Sanja Toljan Čudesna moć hormona

    119,00 kn 107,10 kn detaljno
    6
  7. Ruediger Dahlke - Bolest kao govor duše

    Ruediger Dahlke Bolest kao govor duše

    169,00 kn 152,10 kn detaljno
    7
  8. Dušan Vesić - MAGI: Kao da je bila nekad

    Dušan Vesić MAGI: Kao da je bila nekad

    139,00 kn 125,10 kn detaljno
    8
  9. Igor Rudan - Točna boja neba

    Igor Rudan Točna boja neba

    129,00 kn 116,10 kn detaljno
    9
  10. Janis Varufakis - Ima li ovdje odraslih?

    Janis Varufakis Ima li ovdje odraslih?

    165,00 kn 148,50 kn detaljno
    10
Martina Grahek Ravančić - Bleiburg i križni put 1945.

Martina Grahek Ravančić Bleiburg i križni put 1945.

Historiografija, publicistika i memoarska literature

Ocjena čitatelja
  • ISBN: 978-953-6324-79-8
  • Izdavač: Hrvatski institut za povijest
  • Godina: 2009.
  • Uvez: tvrdi
  • Jezik: hrvatski
  • Broj stranica: 487
Cijena: 63,00 kn
Dodaj u listu želja Trenutno nedostupno
Saznajte kako do knjige?
Napiši komentar
Ocjena: (-)
Broj komentara: (0)

Iz predgovora:

Drugi svjetski rat i petogodišnja stradanja ostavila su duboki trag u povijesti svih naroda koji su u njemu sudjelovali. Ogromna ratna razaranja zahvatila su veliko područje, stoje bila posljedica brzog pomicanja bojišnice. Upotreba modernog oružja, posebice zrakoplovstva, omogućavala je napade duboko unutar neprijateljskoga teritorija. Promjene u načinu ratovanja uzrokovale su brojne civilne žrtve. Zbog dugogodišnjeg ratovanja uništena su gospodarstva mnogih zemalja, a posljedice su se osjećale i još dugo nakon prestanka ratnih djelovanja. U cijelom tom "ratnom žrvnju" našlo se i područje bivše Jugoslavije, dodatno podijeljeno i opterećeno "duhovima" prošlosti. Nakon završetka Drugoga svjetskoga rata, karta Europe poprimila je drukčiji izgled. Promijenile su se neke državne granice, a, što je još važnije, promijenio se i odnos snaga i sila. Pravila su, prema običaju, pisali i postavljali pobjednici, pa je stoga naći se na strani poraženih, značilo nerijetko i preuzimanje kolektivne krivnje za počinjene zločine. Kao što je vrijeme pokazalo, neki od uspostavljenih sustava bili su, koliko nerealni, toliko i u praksi neodrživi. Upravo zbog toga. Drugi svjetski rat i njegove dalekosežne posljedice još i danas skrivaju nebrojeno mnogo nepoznanica s kojima se povijest, ali i povjesničari (kojima je zadaća da te nepoznanice otkrivaju) ne mogu nositi, tj. ne mogu ih pravilno objasniti.
Kao prekretnice Drugoga svjetskog rata najčešće se navode tri bitke: na pacifičkom ratištu pomorska bitka kod Midwaya (lipanj 1942.), na sjevemoafričkom ratištu bitka kod El Alameina (lipanj 1942.) te bitka kod Staljingrada na istočnoeuropskom ratištu (kolovoz 1942. - kraj siječnja 1943.). Nakon poraza kod Staljingrada, vojska Trećeg Reicha svoje je snage na području istočnoga bojišta usmjerila uglavnom na obranu. Tako se otvorio put za konačno napredovanje protuosovinskih savezničkih snaga. Od lipnja 1943. napredovanje se nastavilo u Italiji, godinu dana kasnije u Normandiji, a od kolovoza 1944. i u južnoj Francuskoj. Te operacije, od jeseni 1944., prati i opće napredovanje u zapadnoj Europi. Koncem 1944. savezničke snage već su bile na njemačkim granicama u Belgiji i Francuskoj te u Italiji nadomak doline rijeke Po. Na istočnom bojištu Crvena armija napredovala je kroz Bjelorusiju, Ukrajinu, od ljeta 1944. kroz Rumunjsku i Bugarsku te od jeseni 1944. kroz Mađarsku, Čehoslovačku i Jugoslaviju do Beograda. To nastupanje pratile su i završne operacije na području bivše Jugoslavije. Općim nadiranjem rasipale su se snage Trećeg Reicha, koje su držale liniju obrane na području Grčke. Sukladno s time započelo je povlačenje jedinica skupine armija E, kroz Makedoniju, Albaniju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu sve do Zagreba i od tuda dalje na zapad. Njihovo povlačenje prema zapadu pratio je veliki dio Oružanih snaga Nezavisne Države Hrvatske (OS NDH), koje su se nalazile pod njemačkim operativnim zapovjedništvom, a pratili su ih civili.
Dana 9. svibnja 1945. proglašena je opća kapitulacija vojske Trećeg Reicha, s kojom je službeno završen Drugi svjetski rat. No, rješavanje pitanja geopolitičkih odnosa i dominacije na ovim područjima (posebice onima koji su pripadali poraženoj strani), kao i pitanje pravednog odnosa prema pripadnicima poraženih snaga, ostali su i dalje otvoreno pitanje i velika obveza ratnih pobjednika. Pismeni dogovori, na koje se često poziva i prema kojima je trebalo regulirati postojeće stanje te izvršiti svoju "moralnu obavezu", potpisani su za stolovima političkih konferencija, održanim i prije završetka ratnih operacija. Prekidom sukoba, zapisana riječ trebala je "oživjeti", no čini se daje i opet provedba bila otežana ili je zapravo upitna.
U taj kontekst nužno je smjestiti događaje s kraja Drugoga svjetskog rata i neposredno nakon završetka ratnih operacija, a koji su danas poznati pod nazivom blaj-burška tragedija. Ovaj naziv obuhvaća: opkoljavanje i zarobljavanje postrojbi Trećeg Reicha i OS NDH na području Celje - Slovenjgradec - Dravograd - Bleiburg, izručivanje zarobljenika iz logora Viktring kraj Klagenfurta te uz duž križnoga puta, tj. na marševima smrti. U konačnici, postavlja se pitanje koliko je vojnika (OS NDH, slovenski domobrani, srpski i crnogorski četnici i Kozaci) i civila stradalo u ta tri slučaja. Prema tome, svibanj 1945., iako vremenski kratko razdoblje, svojom događajnicom jedna je od emotivnijih i zamršenijih tema hrvatske, slovenske, bošnjačke, srpske i crnogorske historiografije.
Spomenuti događaji dugi niz godina bili su zakriveni "velom šutnje", a prilično jednostrane interpretacije "službene" jugoslavenske historiografije uglavnom su nudile tek "pogled s pobjedničke strane". Svaki spomen obilježen je tek kao "obračunavanje s narodnim neprijateljem" te je u takvu svjetlu svako pitanje etičke odgovornosti za mnoge zločine bilo nepotrebno i gotovo bespredmetno.
S druge strane, u osnovi vrijedni napori hrvatske, slovenske i srpske emigracije, koja je nastojala razjasniti spomenute događaje te prikupiti dokumente, donose uglavnom iskaze svjedoka, koji su često nabijeni emocijama i njihovi nerijetko disonantni tonovi onemogućuju sveobuhvatno motrenje te problematike.
Devedesetih godina prošloga stoljeća tema Bleiburga i križnoga puta postaje sve obrađivanija, objavljuje se mnogo naslova (historiografski, memoarski, žrtvoslovi i romansirani sadržaji te razni feljtoni, napisi i članci objavljeni u različitim časopisima, novinama i dnevnom tisku), koji nastoje popuniti praznine. Neki od njih zaista su vrijedan doprinos, no većina te produkcije može se svrstati pod nazivnik memoarske publicistike i prigodničarske literature. Stoga je u takvu ozračju prilično teško rekonstruirati prošlu stvarnost. Upravo ta činjenica ostavlja mnogo praznina, pa je problematika vrlo često popraćena različitim ideološkim nabojima.
Cjelokupni problem potrebno je promotriti na dvije razine: prva je politička komponenta, kao nezaobilazni dio događaja, a druga, i ne manje važna, jest moralni se¬gment odgovornosti za brojne počinjene zločine. Kao konačni cilj postavlja se točno utvrđivanje broja stradalnika i žrtava blajburških i poslijeblajburških događaja, što se ne može učiniti na osnovi improvizacija, nego isključivo uz pomoć stvarnih pokazatelja uvrštenih u interdisciplinarnu analizu.
Ovim pregledom nastojat ću obuhvatiti barem veći dio već sada teško sagledive bibliografije o Bleiburgu i križnom putu. Podatke iz postojeće literature uklopit ću u više-manje poznatu kronologiju događanja i na neki način sistematizirati i ocijeniti u smislu njihove znanstvenosti i relevantnosti podataka koje donose. Kroz brojnu literaturu, s obzirom na razdoblja u kojima je nastala, pokušala bih prikazati odnos prema spomenutim događajima, ocijeniti i izdvojiti najvažnije radove te prikazati u kojim aspektima i koliko pridonose rasvjetljavanju te problematike. Najčešće se moramo osloniti na memoare, koji se službeno tretiraju kao izvori drugoga reda, ali u povjesničarskim krugovima još uvijek se smatraju prilično nepouzdanima, te im se prilazi s podosta rezerve. No, zbog nedostatka ili možda zapravo zbog nedostupnosti novih dokumenata (neki jesu dostupni), memoari su sve što imamo. Iako je, moram naglasiti, vrlo nezahvalno pisati bez čvrste potpore u dokumentima, posebice o temi koja je još toliko prisutna u tkivu svakodnevnoga društvenoga života, a njezini su duhovi još bolni za mnoge, nadam se da će ova analiza pokazati da svjedočanstva, uz neizbježivu kritičnost, mogu biti i jesu dobra i jasna vodilja određenom cilju.
Takvom analizom ukupne produkcije o Bleiburgu i križnom putu nastojat ću odmaknuti se od brojnih dobronamjernih "priloga na temu", kojima je katkad jedini smisao još jednom podsjetiti na probleme iz svibnja 1945., ali ne i ozbiljnije se pozabaviti s njima. Naravno, dobronamjernih kritika nikada ne nedostaje, no istinske volje često nema. Stoga se nadam da će ovakav prikaz ponuditi solidnu osnovu, otvoriti neka nova pitanja i sugerirati moguće odgovore.