Top liste

Književnost
  1. William P. Young - Koliba

    William P. Young Koliba

    69,00 kn 60,00 kn detaljno
    1
  2. Kristian Novak - Ciganin, ali najljepši

    Kristian Novak Ciganin, ali najljepši

    149,00 kn 134,10 kn detaljno
    2
  3. David Lagercrantz - Čovjek koji je lovio vlastitu sjenu

    David Lagercrantz Čovjek koji je lovio vlastitu sjenu

    149,00 kn 134,10 kn detaljno
    3
  4. Marko Vidojković - E baš vam hvala

    Marko Vidojković E baš vam hvala

    79,00 kn 71,10 kn detaljno
    4
  5. Jo Nesbo - Snjegović

    Jo Nesbo Snjegović

    99,00 kn 89,10 kn detaljno
    5
  6. Elena Ferrante -  Priča o novom prezimenu

    Elena Ferrante Priča o novom prezimenu

    129,00 kn 116,10 kn detaljno
    6
  7. Jean Mercier - Kad župniku prekipi

    Jean Mercier Kad župniku prekipi

    98,00 kn 88,20 kn detaljno
    7
  8. Erica Fischer - Aimée & Jaguar

    Erica Fischer Aimée & Jaguar

    129,00 kn 116,10 kn detaljno
    8
  9. Jane Harper - Suša

    Jane Harper Suša

    119,00 kn 107,10 kn detaljno
    9
  10. Jojo Moyes - Vikend u Parizu

    Jojo Moyes Vikend u Parizu

    99,00 kn 89,10 kn detaljno
    10
Publicistika
  1. Sarah Knight - Kako vam se život čudesno mijenja kada vam se živo j**e

    Sarah Knight Kako vam se život čudesno mijenja kada vam se živo j**e

    109,00 kn 87,00 kn detaljno
    1
  2. Ana Bučević - Što (ni)je ljubav

    Ana Bučević Što (ni)je ljubav

    130,00 kn 117,00 kn detaljno
    2
  3. Yuval Noah Harari - Homo deus

    Yuval Noah Harari Homo deus

    149,00 kn 134,10 kn detaljno
    3
  4. Ana Bučević - U vortexu ostvarenih želja

    Ana Bučević U vortexu ostvarenih želja

    130,00 kn 117,00 kn detaljno
    4
  5. Terry Eagleton - Kultura M. U.

    Terry Eagleton Kultura M. U.

    119,00 kn 95,00 kn detaljno
    5
  6. Davor Marijan - Hrvatska 1989. – 1992. Rađanje države

    Davor Marijan Hrvatska 1989. – 1992. Rađanje države

    189,00 kn 170,10 kn detaljno
    6
  7. Mirjana Krizmanić  - Zašto guramo glavu u pijesak?

    Mirjana Krizmanić Zašto guramo glavu u pijesak?

    99,00 kn 89,10 kn detaljno
    7
  8. Lorna Byrne - Anđeli na vrhovima mojih prstiju

    Lorna Byrne Anđeli na vrhovima mojih prstiju

    129 kn 103,00 kn detaljno
    8
  9. Andreja Kostelić-Martić - Napadaj panike ili neka teška bolest?

    Andreja Kostelić-Martić Napadaj panike ili neka teška bolest?

    147,00 kn detaljno
    9
  10. Siniša Škarica - Tvornica glazbe - priče iz Dubrave

    Siniša Škarica Tvornica glazbe - priče iz Dubrave

    199,00 kn 179,10 kn detaljno
    10
Charles H. Hapgood - Zemljovidi drevnih kraljeva mora

Charles H. Hapgood Zemljovidi drevnih kraljeva mora

Ocjena čitatelja
  • ISBN: 978-953174360-0
  • UDK: 91
  • Biblioteka: Obelisk : biblioteka koja razotkriva svijet zagonetnih sila i rubnih područja ljudskoga znanja
  • Izdavač: AGM
  • Godina: 2009.
  • Uvez: meki
  • Jezik: hrvatski
  • Broj stranica: 338
  • Format: 25,00 cm
Cijena: 129,00 kn
Cijena s popustom: 116,10 kn
Vaša ušteda 12,90 kn
Dodaj u listu želja Dodaj u košaricu
Napiši komentar
Ocjena: (-)
Broj komentara: (0)

Dokazi o postojanju napredne civilizacije u ledenom dobu Pitanje je li postojala neka drevna civilizacije koja je prethodila svim poznatim civilizacijama. Nasuprot konvencionalnoj teoriji da je prva civilizacija niknula u Sumeru između 3. i 4. tisućljeća prije nove ere, postoje indicije da nije bilo tako. Ima ih mnoštvo – ali sve su to samo indicije. Osim djela koje je upravo pred vama. Osobno ga smatram biserom tzv. «alternativne arheologije» (mada se u ovom konkretnom slučaju ne radi o arheologiji već o kartografiji). Krešimir Mišak, urednik novopokrenute AGM biblioteke Obelisk
U klasiku Zemljovidi drevnih kraljeva mora iz 1966. profesor Charles H. Hapgood ponudio je dokaze o naprednoj svjetskoj civilizaciji koja je postojala tisućama godina prije starog Egipta. Otkrio ih je u mnogim zemljovidima koji su znanstvenicima odavno poznati: karta Pirija Re'isa koja prikazuje dijelove Antarktika, potom fascinantne karte Hadjija Ahmeda, Oronteja Fineja i mnoge druge. Hapgood je zaključio da su ti zemljovidi izrađeni iz još starijih karata (iz različitih drevnih arhiva diljem svijeta) koje su danas izgubljene. Također je zaključio da su ti drevni kartografi bili znanstveno mnogo napredniji od Europe 16. stoljeća kao i civilizacija Grčke, Egipta i Babilona. Ne samo da je taj nepoznati narod raspolagao naprednijom kartografijom od bilo koga na svijetu prije 18. stoljeća, nego je čak kartografirao sve kontinente. Amerika je kartografirana tisućama godina prije Kolumba, a Antarktik u doba dok su obale tog područja bile bez leda. Karte pokazuju da je taj narod živio u vrijeme dok na sjevernoj zemljinoj polutci još nije završilo ledeno doba, a Aljaska bila spojena sa Sibirom pleistocenskim kopnenim mostom.
Charles Hutchins Hapgood (1904. – 1982.) bio je američki akademik i jedan od najpoznatijih zagovornika teorije o pomaku polova. Diplomirao je srednjovjekovnu i modernu povijest na sveučilištu Harvard 1932. Tijekom Drugoga svjetskoga rata radio je za službu COI (koja je kasnije postala CIA), zatim za Crveni križ i konačno kao časnik za vezu između Bijele kuće i Ministarstva rata. Nakon rata, Hapgood je predavao povijest na koledžu Springfield u Massachussettsu. Nakon što je jednom prilikom neki učenik postavio pitanje o legendarnim izgubljenim kontinentima, Hapgood je organizirao razredni projekt istraživanja. To je dovelo do istraživanja o mogućim velikim promjenama na Zemlji u prošlosti, uključujući teorije o pomaku polova. Godine 1958. objavio je svoju prvu knjigu, The Earth's Shifting Crust (Pomična Zemljina kora), koja je nijekala postojanje tektonike ploča. Vatreni predgovor knjizi napisao je ni manje ni više nego Albert Einstein. U toj knjizi, kao i u dvije sljedeće – Zemljovidi drevnih kraljeva mora, objavljenoj 1966. i The Path of the Pole (Put pola) iz 1970. – Hapgood je predlagao teoriju o tome da se Zemljina os pomicala više puta tijekom geološke povijesti, a posljednji put prije otprilike 11600 godina, kad su se polovi pomaknuli za 15 stupnjeva. Također, predočio je dokaze o postojanju drevne, zaboravljene, napredne civilizacije. Umro je u 78. godini života, nakon što ga je udario automobil. S engleskoga preveo Krešimir Mišak.