Top liste

Književnost
  1. David Grossman - Ušao konj u bar

    David Grossman Ušao konj u bar

    139,00 kn 125,10 kn detaljno
    1
  2. Slavenka Drakulić  - Nevidljiva žena i druge priče

    Slavenka Drakulić Nevidljiva žena i druge priče

    139,00 kn 125,10 kn detaljno
    2
  3. Kristian Novak - Ciganin, ali najljepši

    Kristian Novak Ciganin, ali najljepši

    149,00 kn 134,10 kn detaljno
    3
  4. Frederic Beigbeder - Život bez kraja

    Frederic Beigbeder Život bez kraja

    130,00 kn 117,00 kn detaljno
    4
  5. Miljenko Jergović - Selidba

    Miljenko Jergović Selidba

    149,00 kn 134,10 kn detaljno
    5
  6. Jo Nesbø - Macbeth

    Jo Nesbø Macbeth

    129,00 kn 116,10 kn detaljno
    6
  7. Elena Ferrante - Priča o onima koji bježe i onima koji ostaju

    Elena Ferrante Priča o onima koji bježe i onima koji ostaju

    129,00 kn 116,10 kn detaljno
    7
  8. Maja Lunde - Povijest pčela

    Maja Lunde Povijest pčela

    139,00 kn 125,10 kn detaljno
    8
  9. Lisa Genova - Još uvijek Alice

    Lisa Genova Još uvijek Alice

    129,00 kn 116,10 kn detaljno
    9
  10. Ingmar Bergman - ROĐENI U NEDJELJU

    Ingmar Bergman ROĐENI U NEDJELJU

    80,00 kn 72,00 kn detaljno
    10
Publicistika
  1. Mark Manson - Profinjeno umijeće stava j**e mi se

    Mark Manson Profinjeno umijeće stava j**e mi se

    109,00 kn 98,10 kn detaljno
    1
  2. Igor Vukić - Radni logor Jasenovac

    Igor Vukić Radni logor Jasenovac

    130,00 kn 117,00 kn detaljno
    2
  3. Ana Bučević - BITI I IMATI

    Ana Bučević BITI I IMATI

    130,00 kn 117,00 kn detaljno
    3
  4. Yuval Noah Harari - Homo deus

    Yuval Noah Harari Homo deus

    149,00 kn 134,10 kn detaljno
    4
  5. Anthony William  -  Zdrava štitnjača

    Anthony William Zdrava štitnjača

    159,00 kn 143,10 kn detaljno
    5
  6. Sanja Toljan - Čudesna moć hormona

    Sanja Toljan Čudesna moć hormona

    119,00 kn 107,10 kn detaljno
    6
  7. Ruediger Dahlke - Bolest kao govor duše

    Ruediger Dahlke Bolest kao govor duše

    169,00 kn 152,10 kn detaljno
    7
  8. Dušan Vesić - MAGI: Kao da je bila nekad

    Dušan Vesić MAGI: Kao da je bila nekad

    139,00 kn 125,10 kn detaljno
    8
  9. Igor Rudan - Točna boja neba

    Igor Rudan Točna boja neba

    129,00 kn 116,10 kn detaljno
    9
  10. Janis Varufakis - Ima li ovdje odraslih?

    Janis Varufakis Ima li ovdje odraslih?

    165,00 kn 148,50 kn detaljno
    10
Charles H. Hapgood - Zemljovidi drevnih kraljeva mora

Charles H. Hapgood Zemljovidi drevnih kraljeva mora

Ocjena čitatelja
  • ISBN: 978-953174360-0
  • UDK: 91
  • Biblioteka: Obelisk : biblioteka koja razotkriva svijet zagonetnih sila i rubnih područja ljudskoga znanja
  • Izdavač: AGM
  • Godina: 2009.
  • Uvez: meki
  • Jezik: hrvatski
  • Broj stranica: 338
  • Format: 25,00 cm
Cijena: 129,00 kn
Cijena s popustom: 116,10 kn
Vaša ušteda 12,90 kn
Dodaj u listu želja Dodaj u košaricu
Napiši komentar
Ocjena: (-)
Broj komentara: (0)

Dokazi o postojanju napredne civilizacije u ledenom dobu Pitanje je li postojala neka drevna civilizacije koja je prethodila svim poznatim civilizacijama. Nasuprot konvencionalnoj teoriji da je prva civilizacija niknula u Sumeru između 3. i 4. tisućljeća prije nove ere, postoje indicije da nije bilo tako. Ima ih mnoštvo – ali sve su to samo indicije. Osim djela koje je upravo pred vama. Osobno ga smatram biserom tzv. «alternativne arheologije» (mada se u ovom konkretnom slučaju ne radi o arheologiji već o kartografiji). Krešimir Mišak, urednik novopokrenute AGM biblioteke Obelisk
U klasiku Zemljovidi drevnih kraljeva mora iz 1966. profesor Charles H. Hapgood ponudio je dokaze o naprednoj svjetskoj civilizaciji koja je postojala tisućama godina prije starog Egipta. Otkrio ih je u mnogim zemljovidima koji su znanstvenicima odavno poznati: karta Pirija Re'isa koja prikazuje dijelove Antarktika, potom fascinantne karte Hadjija Ahmeda, Oronteja Fineja i mnoge druge. Hapgood je zaključio da su ti zemljovidi izrađeni iz još starijih karata (iz različitih drevnih arhiva diljem svijeta) koje su danas izgubljene. Također je zaključio da su ti drevni kartografi bili znanstveno mnogo napredniji od Europe 16. stoljeća kao i civilizacija Grčke, Egipta i Babilona. Ne samo da je taj nepoznati narod raspolagao naprednijom kartografijom od bilo koga na svijetu prije 18. stoljeća, nego je čak kartografirao sve kontinente. Amerika je kartografirana tisućama godina prije Kolumba, a Antarktik u doba dok su obale tog područja bile bez leda. Karte pokazuju da je taj narod živio u vrijeme dok na sjevernoj zemljinoj polutci još nije završilo ledeno doba, a Aljaska bila spojena sa Sibirom pleistocenskim kopnenim mostom.
Charles Hutchins Hapgood (1904. – 1982.) bio je američki akademik i jedan od najpoznatijih zagovornika teorije o pomaku polova. Diplomirao je srednjovjekovnu i modernu povijest na sveučilištu Harvard 1932. Tijekom Drugoga svjetskoga rata radio je za službu COI (koja je kasnije postala CIA), zatim za Crveni križ i konačno kao časnik za vezu između Bijele kuće i Ministarstva rata. Nakon rata, Hapgood je predavao povijest na koledžu Springfield u Massachussettsu. Nakon što je jednom prilikom neki učenik postavio pitanje o legendarnim izgubljenim kontinentima, Hapgood je organizirao razredni projekt istraživanja. To je dovelo do istraživanja o mogućim velikim promjenama na Zemlji u prošlosti, uključujući teorije o pomaku polova. Godine 1958. objavio je svoju prvu knjigu, The Earth's Shifting Crust (Pomična Zemljina kora), koja je nijekala postojanje tektonike ploča. Vatreni predgovor knjizi napisao je ni manje ni više nego Albert Einstein. U toj knjizi, kao i u dvije sljedeće – Zemljovidi drevnih kraljeva mora, objavljenoj 1966. i The Path of the Pole (Put pola) iz 1970. – Hapgood je predlagao teoriju o tome da se Zemljina os pomicala više puta tijekom geološke povijesti, a posljednji put prije otprilike 11600 godina, kad su se polovi pomaknuli za 15 stupnjeva. Također, predočio je dokaze o postojanju drevne, zaboravljene, napredne civilizacije. Umro je u 78. godini života, nakon što ga je udario automobil. S engleskoga preveo Krešimir Mišak.