Top liste

Književnost
  1. William P. Young - Koliba

    William P. Young Koliba

    69,00 kn 60,00 kn detaljno
    1
  2. Kristian Novak - Ciganin, ali najljepši

    Kristian Novak Ciganin, ali najljepši

    149,00 kn 134,10 kn detaljno
    2
  3. David Lagercrantz - Čovjek koji je lovio vlastitu sjenu

    David Lagercrantz Čovjek koji je lovio vlastitu sjenu

    149,00 kn 134,10 kn detaljno
    3
  4. Marko Vidojković - E baš vam hvala

    Marko Vidojković E baš vam hvala

    79,00 kn 71,10 kn detaljno
    4
  5. Jo Nesbo - Snjegović

    Jo Nesbo Snjegović

    99,00 kn 89,10 kn detaljno
    5
  6. Elena Ferrante -  Priča o novom prezimenu

    Elena Ferrante Priča o novom prezimenu

    129,00 kn 116,10 kn detaljno
    6
  7. Jean Mercier - Kad župniku prekipi

    Jean Mercier Kad župniku prekipi

    98,00 kn 88,20 kn detaljno
    7
  8. Erica Fischer - Aimée & Jaguar

    Erica Fischer Aimée & Jaguar

    129,00 kn 116,10 kn detaljno
    8
  9. Jane Harper - Suša

    Jane Harper Suša

    119,00 kn 107,10 kn detaljno
    9
  10. Jojo Moyes - Vikend u Parizu

    Jojo Moyes Vikend u Parizu

    99,00 kn 89,10 kn detaljno
    10
Publicistika
  1. Sarah Knight - Kako vam se život čudesno mijenja kada vam se živo j**e

    Sarah Knight Kako vam se život čudesno mijenja kada vam se živo j**e

    109,00 kn 87,00 kn detaljno
    1
  2. Ana Bučević - Što (ni)je ljubav

    Ana Bučević Što (ni)je ljubav

    130,00 kn 117,00 kn detaljno
    2
  3. Yuval Noah Harari - Homo deus

    Yuval Noah Harari Homo deus

    149,00 kn 134,10 kn detaljno
    3
  4. Ana Bučević - U vortexu ostvarenih želja

    Ana Bučević U vortexu ostvarenih želja

    130,00 kn 117,00 kn detaljno
    4
  5. Terry Eagleton - Kultura M. U.

    Terry Eagleton Kultura M. U.

    119,00 kn 95,00 kn detaljno
    5
  6. Davor Marijan - Hrvatska 1989. – 1992. Rađanje države

    Davor Marijan Hrvatska 1989. – 1992. Rađanje države

    189,00 kn 170,10 kn detaljno
    6
  7. Mirjana Krizmanić  - Zašto guramo glavu u pijesak?

    Mirjana Krizmanić Zašto guramo glavu u pijesak?

    99,00 kn 89,10 kn detaljno
    7
  8. Lorna Byrne - Anđeli na vrhovima mojih prstiju

    Lorna Byrne Anđeli na vrhovima mojih prstiju

    129 kn 103,00 kn detaljno
    8
  9. Andreja Kostelić-Martić - Napadaj panike ili neka teška bolest?

    Andreja Kostelić-Martić Napadaj panike ili neka teška bolest?

    147,00 kn detaljno
    9
  10. Siniša Škarica - Tvornica glazbe - priče iz Dubrave

    Siniša Škarica Tvornica glazbe - priče iz Dubrave

    199,00 kn 179,10 kn detaljno
    10

Velagić, Jakopec, Pehar, Selthofer Elektroničko nakladništvo?

Ocjena čitatelja
  • ISBN: 9789533550480
  • UDK: 655.41:004
  • Biblioteka: Academica
  • Izdavač: Naklada Ljevak
  • Godina: 2017.
  • Uvez: tvrdi
  • Jezik: hrvatski
  • Broj stranica: 304
  • Format: 13,5 x 21 cm cm
Cijena: 139,00 kn
Cijena s popustom: 111,00 kn
Vaša ušteda 28,00 kn
Dodaj u listu želja Dodaj u košaricu
Napiši komentar
Ocjena: (-)
Broj komentara: (0)

Elektroničko nakladništvokao samostalan nakladnički model zacijelo ne postoji. Nakladništvo se može opisati na različite načine, primjerice kao djelatnost stvaranja, stjecanja, uređivanja, objavljivanja i diseminacije sadržaja i diskursa, no u toj djelatnosti ništa nije elektroničko. Računalne i informacijske tehnologije implementirane su u nakladničko poslovanje, jedan je mogući završni nakladnički proizvod publikacija u nekom od računalnih formata zapisa popularno nazvan elektroničkom knjigom, no elektroničnost je i tu prisutna samo na nespretno formuliranoj, iako općeprihvaćenoj pojmovnoj razini.

 

Elektroničko nakladništvo?znanstvena je monografija koja tematizira različite aspekte istoimenog nakladničkog fenomena. Rezultat je višegodišnjeg kontinuiranog praćenja promjena u suvremenom nakladništvu, analiziranja i komparacije literature i praktičnih istraživanja nakladničkog tržišta. Podijeljena je u pet tematskih cjelina. Prva se bavi razvojnim i društvenim kontekstom elektroničkog nakladništva, prikazuje njegov povijesni razvoj i kritički propituje dominantne pretpostavke o ulozi elektroničkih publikacija na globalnom tržištu. Druga cjelina prikazuje i analizira tehnološke razvojne preduvjete e-nakladništva, posebice razvoj formata zapisa elektroničkih knjiga, razvoj čitača elektroničkih knjiga i razvoj računarstva u oblaku i platformi za objavljivanje elektroničkih knjiga. Treća, četvrta i peta cjelina praktično su usmjerene i tematiziraju nakladništvo elektroničkih knjiga, elektroničkih časopisa i naposljetku izazove vizualnog oblikovanja publikacija u mrežnom okružju.

 

Izraz elektroničko nakladništvo i upućenoj i posve nezainteresiranoj publici egzaktno i nedvosmisleno otkriva sadržaj ove knjige — ni jedan drugi naslov ne bi toliko precizno zrcalio njezinu temu. Terminološka je korektnost stoga dostatno zadovoljena popratnim upitnikom u naslovu knjige, koji ondje stoji da bi istaknuo kako elektroničko nakladništvo, taj općeprihvaćeni pojam, ne govori mnogo o opsegu i sadržaju pojava koje opisuje.

 

 

Zoran Velagićje izvanredni profesor na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku gdje predaje kolegije iz područja povijesti knjige i nakladništva. Voditelj je katedre za povijest knjige, nakladništvo i knjižarstvo i autor dvopredmetnog diplomskog studija nakladništva. Predaje na preddiplomskom i diplomskom studiju matične ustanove te na poslijediplomskim studijima Društvo znanja i prijenos informacija Sveučilišta u Zadru, Izdavaštvo i mediji: studij izdavaštva i medija u kontekstu globalnih trendova i hrvatskog jezičnog i književno–kulturnog identiteta koji se izvodi na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci i Književnost i kulturni identitet Filozofskog fakulteta u Osijeku. Član je programskih ili organizacijskih odbora više domaćih i međunarodnih znanstvenih konferencija. Objavio je 40–ak znanstvenih radova u časopisima i dvije monografije: Pisac i autoritet. Bit autorstva i sustav autorizacije vjerskih knjiga u 18. stoljeću (Zagreb: Naklada Ljevak, 2010.) i Uvod u nakladništvo (Osijek: Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2013.). Radove je izlagao na 20–ak međunarodnih znanstvenih konferencija. Bio je suradnik na dva međunarodna znanstvena projekta i voditelj znanstvenog projekta Digitalna knjižnica hrvatske baštine tiskane do 1800.: izvedbene pretpostavke od 2007. do 2013. godine. Nacionalni je predstavnik u Upravnom odboru CoST projekta E–READ: Evolution of reading in the age of digitisation. Pokretač je i glavni urednik znanstvenog časopisa Libellarium koji izlazi od 2008. godine. Član je i regionalni koordinator međunarodnog društva znanstvenika The Society for the History of Authorship, Reading, and Publishing.

 

Tomislav Jakopecje poslijedoktorand na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku gdje sudjeluje na izvođenju nastave na kolegijima iz područja informacijskih tehnologija. Veliki je zaljubljenik u informacijske tehnologije općenito. U znanstvenom području prati razvoj informacijske tehnologije, kao i razvoj elektroničkog nakladništva i elektroničkih knjiga. Autor je i voditelj dvopredmetnog diplomskog studija informacijske tehnologije koji se na Filozofskom fakultetu u Osijeku izvodi od akademske 2015./2016. Član je programskih ili organizacijskih odbora više domaćih i međunarodnih znanstvenih konferencija. Znanstvena biografija broji preko deset znanstvenih i ostalih radova u drugim časopisima, znanstvenih radova u zbornicima skupova s međunarodnom recenzijom. Bio je suradnik na znanstvenom projektu Digitalna knjižnica hrvatske baštine tiskane do 1800.: izvedbene pretpostavke od 2007. do 2013. godine te koordinator uime Filozofskog fakulteta u Osijeku na EU projektu ICT znanstveni laboratorij 2017. godine. dobitnik je nagrade za stručni rad na Filozofskom fakultetu u Osijeku 2017. godine.

 

Franjo Peharje docent na Odjelu za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru gdje je nositelj raznih predmeta na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini. Od 2016. godine je pročelnik Odjela za informacijske znanosti. Područja njegova znanstvenog interesa su povijest i teorija informacijskih znanosti, znanstvena komunikacija, bibliometrija, elektroničko nakladništvo te sustavi za pretraživanje i dohvat informacija. Član je programskih i organizacijskih odbora više domaćih i međunarodnih znanstvenih konferencija. Znanstvene radove predstavljao je na brojnim znanstvenim konferencijama, a objavio je 10–ak radova u znanstvenim časopisima i monografijama. Bio je suradnik na projektu Digitalna knjižnica hrvatske baštine tiskane do 1800.: izvedbene pretpostavke od 2007. do 2013. godine te voditelj istraživačkog tima u sklopu dva međunarodna projekta: aTlaS (Applied Technology for Language–Aided CMS) i ilo (Information Literacy Online). Od 2008. aktivni član uredništva Libellariuma, časopisa za povijest pisane riječi, knjige i baštinskih ustanova.

 

Josipa Selthofer (Džanko)je poslijedoktorandica na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, gdje radi na kolegijima pri katedri za Povijest knjige, nakladništvo i knjižarstvo. Obrazovanje i profesionalno iskustvo stjecala je i u području grafičkih tehnologija i grafičkog dizajna. Radove je izlagala na više međunarodnih i domaćih konferencija, a objavila je više od deset radova u znanstvenim i stručnim časopisima. Članica je organizacijskog odbora Međunarodne konferencije Nakladništvo — trendovi i konteksti (od 2013. godine), organizacijskog odbora Međunarodne konferencije LIDA (Libraries in digital age) (od 2008. godine) te organizacijskog odbora konferencije aSiST 2015. Sudjelovala je u projektu Digitalna knjižnica hrvatske baštine tiskane do 1800.: izvedbene pretpostavke (122-2691220-3043) od 2009. godine. Članica je udruženja Icograda (International Council of Graphic Design Association).