Top liste

Književnost
  1. Ante Tomić i Rajko Grlić - Ustav Republike Hrvatske

    Ante Tomić i Rajko Grlić Ustav Republike Hrvatske

    99,00 kn 89,10 kn detaljno
    1
  2. Marina Stepnova - Lazarove žene

    Marina Stepnova Lazarove žene

    139,00 kn 125,10 kn detaljno
    2
  3. John Williams - Stoner

    John Williams Stoner

    149,00 kn 134,10 kn detaljno
    3
  4. Ivana Bodrožić - Rupa

    Ivana Bodrožić Rupa

    39,90 kn 35,91 kn detaljno
    4
  5. Ankica Tomić - Vice versa

    Ankica Tomić Vice versa

    139,00 kn 125,10 kn detaljno
    5
  6. Slobodan Šnajder - Doba mjedi

    Slobodan Šnajder Doba mjedi

    225,00 kn 202,50 kn detaljno
    6
  7. Jojo Moyes - Tu sam pred tobom

    Jojo Moyes Tu sam pred tobom

    79,00 kn 71,10 kn detaljno
    7
  8. Çiler İlhan - Izgon

    Çiler İlhan Izgon

    129,00 kn 116,10 kn detaljno
    8
  9. Jojo Moyes -  Nakon tebe

    Jojo Moyes Nakon tebe

    89,00 kn 80,10 kn detaljno
    9
  10. Nina George - Mala pariška knjižara

    Nina George Mala pariška knjižara

    99,00 kn 89,00 kn detaljno
    10
Publicistika
  1. Ana Bučević - U vortexu ostvarenih želja

    Ana Bučević U vortexu ostvarenih želja

    130,00 kn 117,00 kn detaljno
    1
  2.  Bruce Springsteen - Springsteen

    Bruce Springsteen Springsteen

    159,00 kn 143,10 kn detaljno
    2
  3. Ivana Plechinger - Ono što ostaje, uvijek ljubav je

    Ivana Plechinger Ono što ostaje, uvijek ljubav je

    99,00 kn 89,10 kn detaljno
    3
  4. John C. Parkin - Jebe mi se

    John C. Parkin Jebe mi se

    29,00 kn detaljno
    4
  5. Ana Bučević - Safari duha

    Ana Bučević Safari duha

    130,00 kn 117,00 kn detaljno
    5
  6. Anita Šupe - Istine i laži o hrani

    Anita Šupe Istine i laži o hrani

    129,00 kn 116,10 kn detaljno
    6
  7. Roman Leljak - Huda jama

    Roman Leljak Huda jama

    140,00 kn detaljno
    7
  8. Stašo Forenbaher, Lara Černicki - Starim cestama preko Velebita

    Stašo Forenbaher, Lara Černicki Starim cestama preko Velebita

    180,00 kn 162,00 kn detaljno
    8
  9. Todd Spehr - Dražen

    Todd Spehr Dražen

    99,00 kn 89,10 kn detaljno
    9
  10. Miroslav Krleža - Marginalije

    Miroslav Krleža Marginalije

    119,00 kn 107,10 kn detaljno
    10

Misha Glenny DarkMarket

Kako su hakeri postali NOVA MAFIJA

Ocjena čitatelja
  • ISBN: 978-953-303-772-1
  • Biblioteka: Bookmarker
  • Izdavač: Naklada Ljevak
  • Godina: 2014.
  • Uvez: meki
  • Jezik: hrvatski
  • Prevoditelj: Andrea Milanko
  • Broj stranica: 368
  • Format: 15 x 23,2 cm
Cijena: 139,00 kn
Cijena s popustom: 59,00 kn
Vaša ušteda 80,00 kn
Dodaj u listu želja Dodaj u košaricu
Napiši komentar
Ocjena: (-)
Broj komentara: (0)

Za samo dva desetljeća cyberovisnost dosegnula je riskantnu razinu: složeni i napredni računalni sustavi danas kontroliraju i ključne nacionalne infrastrukture i sve aspekte svakodnevice.

U knjizi DarkMarket britanski publicist Misha Glenny istražuje tri glavne prijetnje s kojima se suočavamo u 21. stoljeću: cyberkriminal, odnosno prevare s kreditnim karticama, što je dakle sitan kriminal niskog učinka, ali visokog volumena; potom cyber industrijsku špijunažu, odnosno korporativnu krađu, krađu poslovnih planova i intelektualnoga vlasništva te naposljetku cyberrat.

Misha Glenny prati ključne aktere – kriminalce hakere, najčešće nevidljive i inteligentne, policajce, ovisnike i, dakako, žrtve. U potrazi za istinom o novoj globalnoj prijetnji, oni su povezani u jedinstven kontekst politike, ekonomije i povijesti. Nema pouzdanog načina da se utvrde štete koje su cyberprevare nanijele nacionalnim ekonomijama (prema nekim procjenama već su premašile bilijun dolara). Glavna legla cyberkriminala danas se nalaze u Brazilu, Rusiji, Indiji i Kini, dok su u posljednje vrijeme u ekspanziji Turska, Indonezija i Portugal. DarkMarket pokazuje kako su u borbi protiv nove vrste kriminala ponajprije potrebna međunarodna rješenja.

DarkMarket je duhovito, napeto i uzbudljivo štivo koje se čita poput najboljeg kriminalističkog romana, samo što u ovom slučaju, nažalost, ništa nije izmišljeno. Nakon dugogodišnjeg predanog istraživanja, Misha Glenny je vješto uronio u podzemni i dosad još neistražen svijet cybekriminala i tako čitateljima omogućio uvid u fascinantnu i zastrašujuću priču o našoj cyberstvarnosti.

 

Hakeri su rijetka i posebna ljudska sorta. Njihovi se psihološki i socijalni profili razlikuju od tradicionalnih kriminalaca, ponajprije kad je riječ o kriminalnim poslovnim prilikama na mreži. Shvaćanje njihovih sposobnosti i motiva za upuštanje u pojedine kriminalne ili koje druge djelatnosti uvelike bi koristilo sigurnosnoj industriji ovisnoj o tehničkim rješenjima. U rijetkim prilikama kada organi reda ili privatni sektor uđu u trag hakerima, što dovodi do suđenja i presude, malo se što čini konkretno u vezi s počiniteljima. Umjesto toga kazneno-pravni sustavi u Europi i SAD nastoje im nametnuti duge zatvorske kazne i poslije odslužene kazne ograničiti im pristup računalima. To je velika pogreška, obzirom na njihove osebujne psiho-socijalne profile. Ponajprije, valjalo bi uzeti u obzir njihovu dob: većina se hakera vrlo rano uključuje u nešto što bi se najbolje moglo opisati kao zakonski ambivalentne djelatnosti. Može ih se obrlatiti za protuzakonit rad na mreži i prije nego što im se moralni kompas pristojno razvije te prije nego što su kadri shvatiti implikacije svega što čine. U stvarnom životu često su psihološki osjetljivi, što znači da može biti vrlo kontraproduktivno držati ih iza rešetaka s pravim kriminalcima. Iako imaju nepredvidljiv ego, njihov mozak je često veličine planeta s nenadmašnim razumijevanjem računalne sigurnosti. U svijetu gdje vlada nestašica stručnjaka za računalnu sigurnost i gdje se prijetnje množe, nerazumno je zatvoriti jednu takvu fenomenalnu dragocjenost. To ne znači zalagati se za to da bi hakeri koji su se bavili kriminalomtrebali proći nekažnjeno, nego da je potreba za rehabilitacijom ne samo moralna obveza države nego potencijalno i od znatne praktične vrijednosti.

 

O autoru:

Misha Glenny(1958) poznati je engleski novinar i povjesničar. Kao istočnouropski dopisnik Guardiana i BBC-a izvještavao je o padu komunizma i ratovima u bivšoj Jugoslaviji. Dobitnik je više nagrada, među kojima je Sonyjeva nagrada za doprinos elektronskom novinarstvu. Napisao je tri knjige o Istočnoj Europi i Balkanu: The Rebirth Of History: Eastern Europe in the Age of Democracy (1990), The Fall of Yugoslavia (1992) i The Balkans: Nationalism, War and the Great Powers, 1804-1999 (Penguin Books, 1999). Na hrvatski je prevedena 2008. godine McMafija, Kriminal bez granica.