Top liste

Književnost
  1. David Grossman - Ušao konj u bar

    David Grossman Ušao konj u bar

    139,00 kn 125,10 kn detaljno
    1
  2. Slavenka Drakulić  - Nevidljiva žena i druge priče

    Slavenka Drakulić Nevidljiva žena i druge priče

    139,00 kn 125,10 kn detaljno
    2
  3. Kristian Novak - Ciganin, ali najljepši

    Kristian Novak Ciganin, ali najljepši

    149,00 kn 134,10 kn detaljno
    3
  4. Frederic Beigbeder - Život bez kraja

    Frederic Beigbeder Život bez kraja

    130,00 kn 117,00 kn detaljno
    4
  5. Miljenko Jergović - Selidba

    Miljenko Jergović Selidba

    149,00 kn 134,10 kn detaljno
    5
  6. Jo Nesbø - Macbeth

    Jo Nesbø Macbeth

    129,00 kn 116,10 kn detaljno
    6
  7. Elena Ferrante - Priča o onima koji bježe i onima koji ostaju

    Elena Ferrante Priča o onima koji bježe i onima koji ostaju

    129,00 kn 116,10 kn detaljno
    7
  8. Maja Lunde - Povijest pčela

    Maja Lunde Povijest pčela

    139,00 kn 125,10 kn detaljno
    8
  9. Lisa Genova - Još uvijek Alice

    Lisa Genova Još uvijek Alice

    129,00 kn 116,10 kn detaljno
    9
  10. Ingmar Bergman - ROĐENI U NEDJELJU

    Ingmar Bergman ROĐENI U NEDJELJU

    80,00 kn 72,00 kn detaljno
    10
Publicistika
  1. Mark Manson - Profinjeno umijeće stava j**e mi se

    Mark Manson Profinjeno umijeće stava j**e mi se

    109,00 kn 98,10 kn detaljno
    1
  2. Igor Vukić - Radni logor Jasenovac

    Igor Vukić Radni logor Jasenovac

    130,00 kn 117,00 kn detaljno
    2
  3. Ana Bučević - BITI I IMATI

    Ana Bučević BITI I IMATI

    130,00 kn 117,00 kn detaljno
    3
  4. Yuval Noah Harari - Homo deus

    Yuval Noah Harari Homo deus

    149,00 kn 134,10 kn detaljno
    4
  5. Anthony William  -  Zdrava štitnjača

    Anthony William Zdrava štitnjača

    159,00 kn 143,10 kn detaljno
    5
  6. Sanja Toljan - Čudesna moć hormona

    Sanja Toljan Čudesna moć hormona

    119,00 kn 107,10 kn detaljno
    6
  7. Ruediger Dahlke - Bolest kao govor duše

    Ruediger Dahlke Bolest kao govor duše

    169,00 kn 152,10 kn detaljno
    7
  8. Dušan Vesić - MAGI: Kao da je bila nekad

    Dušan Vesić MAGI: Kao da je bila nekad

    139,00 kn 125,10 kn detaljno
    8
  9. Igor Rudan - Točna boja neba

    Igor Rudan Točna boja neba

    129,00 kn 116,10 kn detaljno
    9
  10. Janis Varufakis - Ima li ovdje odraslih?

    Janis Varufakis Ima li ovdje odraslih?

    165,00 kn 148,50 kn detaljno
    10

Marijana Tomić Hrvatskoglagoljski brevijari

Na razmeđu rukopisne i tiskane tradicije

Ocjena čitatelja
  • ISBN: 978-953-303-749-3
  • UDK: 094(497.5)
  • Biblioteka: Academica
  • Izdavač: Naklada Ljevak
  • Godina: 2014.
  • Uvez: tvrdi
  • Jezik: hrvatski
  • Broj stranica: 376
  • Format: 14 x 23 cm
Cijena: 179,00 kn
Cijena s popustom: 79,00 kn
Vaša ušteda 100,00 kn
Dodaj u listu želja Dodaj u košaricu
Napiši komentar
Ocjena: (-)
Broj komentara: (0)

Povijest pisane komunikacije živo svjedoči o promjeni različitih nositelja riječi, od rukopisne baštine preko tiska do najnovije digitalne tehnologije. Knjiga Marijane Tomić Hrvatskoglagoljski brevijari na razmeđu rukopisne i tiskane tradicije sustavan je i metodološki inovativan prilog bogatoj tradiciji istraživanja hrvatskoglagoljske baštine.

Knjiga je podijeljena u četiri poglavlja. U prvome poglavlju autorica usmjeruje svoju pozornost na tehnološku revoluciju izazvanu izumom tiska, koja je u 15. i 16. stoljeću dovela do susreta između rukopisa i inkunabula – rukopisnih i ručno tiskanih knjiga. To, u povijesti komunikacije iznimno dinamično razdoblje, obilježeno je međusobnim utjecajima obaju medija, što se može pratiti na razini tekstne organizacije, posebno straničnoga postava, vezanom uz naslijeđena očekivanja čitatelja. U drugome poglavlju autorica prikazuje povijesni okvir hrvatske glagoljske kulture u doba razmeđa između rukopisne i tiskane baštine, posebno se osvrće na Blaža Baromića i senjsku tiskaru te analizira četiri hrvatska glagoljska brevijara – dva rukopisna (Mavrov i Drugi novljanski brevijar) te dva tiskana (Baromićev i Brozićev). Trećim poglavljem autorica je zaronila u samu bit problematike te predočila razlike na nekoliko razina: u organizaciji teksta u cijelome kodeksu, organizaciji stranice te kroz pojedinačna pismovna sredstva. Posljednje poglavlje fokusira se na sve posebnosti koje izviru iz liturgijske uporabe knjige, bilo u župnoj ili redovničkoj zajednici na prijelazu srednjega u novi vijek.

 

Premda autorica ne poseže za analogijom sa suvremenim prijelazom iz tiskane u elektroničku ili digitalnu knjigu, iz njezina se rada može mnogo toga relevantnoga iščitati i tako pojasniti određene fenomene kojima smo danas svjedoci. Knjiga Hrvatskoglagoljski brevijari na razmeđu rukopisne i tiskane tradicije Marijane Tomić sjajan je izraz dobre upućenosti u tradicionalna paleografska znanja, ali i hrabar iskorak u nove metodologije. Spajajući svoju temeljnu knjižničarsku struku s poviješću knjige, paleografijom i suvremenim računalnim metodama, Marijana Tomić napisala je uzoran udžbenik, poticajno znanstveno djelo i intrigantno štivo za sve koje zanima hrvatska glagoljska baština, moć tehnologije i povijest pisane riječi.

 

O autoru

Marijana Tomić rođena je u Zagrebu 26. prosinca 1975. Diplomirala je Hrvatski i ruski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Informacijske znanosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, a doktorirala je na poslijediplomskom doktorskom studiju medievistike na Filozofskom fakultetu Sveučilšta u Zagrebu godine 2013. Docentica je na Odjelu za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru gdje na preddiplomskom i diplomskom studiju predaje kolegije na temu organizacije informacija, povijesti knjige, obrade stare i rijetke građe i digitalne humanistike. U više navrata boravila je na Institutu za istraživanje rukopisa Vestigia na Sveučilištu u Grazu, Austriji, za koji je dobila i tromjesečnu stipendiju namijenjenu mladim istraživačima rukopisa i stare i rijetke građe. Suradnju s Vestigia institutom nastavila je zajedničkim organizacijama ljetnih škola na temu rukopisa, knjiga tiskanih ručnim tiskom i arhivske građe te projektima čiji je cilj digitalizacija i istraživanje stare i rijetke, osobito rukopisne građe, a jedna je i od urednica zbornika radova proizašlih s tih ljetnih škola.

 

Sudjeluje u radu hrvatskih i međunarodnih profesionalnih udruženja, između ostalih Hrvatskog knjižničarskog društva i Society for the history of authorship, reading and publishing (SHARP). Dobitnica je nagrade Eva Verona koja se dodjeljuje mladim knjižničarima, članovima Hrvatskoga knjižničarskog društva, za posebno zalaganje u radu, inovacije i promicanje knjižničarske struke.