Top liste

Književnost
  1. William P. Young - Koliba

    William P. Young Koliba

    69,00 kn 62,10 kn detaljno
    1
  2. Kristian Novak - Ciganin, ali najljepši

    Kristian Novak Ciganin, ali najljepši

    149,00 kn 134,10 kn detaljno
    2
  3. Damir Karakaš - Sjećanje šume

    Damir Karakaš Sjećanje šume

    95,00 kn 85,50 kn detaljno
    3
  4. Erica Fischer - Aimée & Jaguar

    Erica Fischer Aimée & Jaguar

    129,00 kn 116,10 kn detaljno
    4
  5. Ivana Bodrožić - Rupa

    Ivana Bodrožić Rupa

    39,90 kn 35,91 kn detaljno
    5
  6.  Elena Ferrante - GENIJALNA PRIJATELJICA

    Elena Ferrante GENIJALNA PRIJATELJICA

    129,00 kn 116,10 kn detaljno
    6
  7. John Williams - Stoner

    John Williams Stoner

    149,00 kn 134,10 kn detaljno
    7
  8. Jo Nesbo - Žeđ

    Jo Nesbo Žeđ

    149,00 kn 134,10 kn detaljno
    8
  9. Jerome K. Jerome  - Tri čovjeka u čamcu

    Jerome K. Jerome Tri čovjeka u čamcu

    99,00 kn detaljno
    9
  10. Kristian Novak - Črna mati zemla

    Kristian Novak Črna mati zemla

    140 kn 126,00 kn detaljno
    10
Publicistika
  1. Lorna Byrne - Anđeli na vrhovima mojih prstiju

    Lorna Byrne Anđeli na vrhovima mojih prstiju

    129 kn 116,10 kn detaljno
    1
  2. Peter Wohlleben - Tajni život drveća

    Peter Wohlleben Tajni život drveća

    129,00 kn 116,10 kn detaljno
    2
  3. Thorwald Dethlefsen, Ruediger Dahlke - Bolest kao put

    Thorwald Dethlefsen, Ruediger Dahlke Bolest kao put

    99,00 kn 89,10 kn detaljno
    3
  4. Anita Šupe - Istine i laži o hrani

    Anita Šupe Istine i laži o hrani

    129,00 kn 116,10 kn detaljno
    4
  5. Ajahn Brahm - Krava koja je plakala - drugo izdanje

    Ajahn Brahm Krava koja je plakala - drugo izdanje

    129,00 kn 103,20 kn detaljno
    5
  6. Tibor Otto Benković - Zagramer - agramerski riječnik

    Tibor Otto Benković Zagramer - agramerski riječnik

    199,00 kn 179,10 kn detaljno
    6
  7. Ana Bučević - U vortexu ostvarenih želja

    Ana Bučević U vortexu ostvarenih želja

    130,00 kn 117,00 kn detaljno
    7
  8. Josip Manolić - Špijuni i domovina

    Josip Manolić Špijuni i domovina

    204,75 kn detaljno
    8
  9. Dr. Joe Dispenza - Placebo ste vi

    Dr. Joe Dispenza Placebo ste vi

    149,00 kn 134,10 kn detaljno
    9
  10. Davorka Budimir - Politička elita u Hrvatskoj 1990.-2000.

    Davorka Budimir Politička elita u Hrvatskoj 1990.-2000.

    120,00 kn detaljno
    10
Slavoj Žižek - Paralaksa

Slavoj Žižek Paralaksa

Ocjena čitatelja
  • ISBN: 978-953-249-067-1
  • UDK: 1
  • Biblioteka: Antibarbarus
  • Izdavač: Izdanja Antibarbarus
  • Godina: 2009.
  • Uvez: meki
  • Jezik: hrvatski
  • Broj stranica: 467
  • Format: 15,00 x 24,00 cm
Cijena: 240,00 kn
Dodaj u listu želja Dodaj u košaricu
Napiši komentar
Ocjena: (-)
Broj komentara: (0)

Mediji su 2003. godine prenijeli dvije nesvakidašnje vijesti.
Jedan Španjolski povjesničar umjetnosti razotkrio je prvu upotrebu moderne umjetnosti kao oblika promišljanog mučenja: Kandinsky i Klee, kao i Bunuel i Dali, bili su inspiracija za cijeli niz tajnih ćelija i mučilišta sagrađenih u Barceloni 1938. godine, djelo francuskog anarhista Alphonsea Laurenčiča (slovensko prezime!), koji je izumio jedan oblik »psihotehničkog« mučenja: stvorio je takozvane obojene ćelije kao prilog borbi protiv Francovih snaga. Ćelije su bile nadahnute idejama geometrijske apstrakcije i nadrealizma, kao i avangardnim teorijama umjetnosti o psihološkim svojstvima boja. Kreveti su bili nagnuti pod kutom od dvadeset stupnjeva, što je spavanje činilo gotovo nemogućim, a podovi ćelija veličine 2mxlm bili su posuti ciglama i drugim geometrijskim blokovima koji su zatvorenike sprječavali da hodaju naprijed i natrag. Mogli su još jedino zuriti u zidove koji su bili zaobljeni i prekriveni uzorcima kocki, četverokuta, ravnih linija i spirala, koji su pomoću trikova s bojom, perspektivom i razmjerima izazivali mentalnu smušenost i tjeskobu. Svjetlosni efekti ostavljali su utisak da se vrtoglavi uzorci na zidu kreću. Laurenčič je najviše volio koristiti zelenu boju, jer je ona, prema njegovoj teoriji o psihološkim učincima različitih boja, prouzročila melankoliju i tugu.
Druga priča: Walter Benjamin nije se ubio u španjolskom selu na granici 1940. godine zbog straha da će ga vratiti u Francusku i da će tako dospjeti u ruke nacističkim agentima - ondje su ga ubili Staljinovi agenti. Nekoliko mjeseci prije svoje smrti Benjamin je napisao »Teze o filozofiji povijesti«, kratku ali razornu analizu neuspjeha marksizma; umro je u vrijeme kad su mnogi sovjetski lojalisti gubili vjeru u Moskvu zbog pakta Hitler - Staljin. U odgovoru na tu kritiku, Benjamina su ubili killerati (Staljinovi agenti-atentatori, regrutirani medu intelektualcima socijalistima). Ključni razlog ovog ubojstva bio je rukopis koji je Benjamin nosio bježeći preko planina iz Francuske u Španjolsku - magnum opus na kojem je bio radio u Bibliotheque Nationale u Parizu, razrada »Teza«. Kovčeg s tim rukopisom povjerio je jednom suputniku izbjeglici koji ga je, kakve li slučajnosti, izgubio na vlaku od Barcelone do Madrida. Ukratko, Staljin je pročitao Benjaminove »Teze«, doznao je za novi knjižni projekt utemeljen na »Tezama« i želio je po svaku cijenu spriječiti njegovo objavljivanje...