Top liste

Književnost
  1. Slobodan Šnajder - Doba mjedi

    Slobodan Šnajder Doba mjedi

    150,00 kn detaljno
    1
  2.  Elena Ferrante - GENIJALNA PRIJATELJICA

    Elena Ferrante GENIJALNA PRIJATELJICA

    129,00 kn 116,10 kn detaljno
    2
  3. Slavenka Drakulić - Mileva Einstein, teorija tuge

    Slavenka Drakulić Mileva Einstein, teorija tuge

    129,00 kn 116,10 kn detaljno
    3
  4. Kristian Novak - Ciganin, ali najljepši

    Kristian Novak Ciganin, ali najljepši

    149,00 kn 134,10 kn detaljno
    4
  5. Marina Stepnova - Lazarove žene

    Marina Stepnova Lazarove žene

    139,00 kn 125,10 kn detaljno
    5
  6. Damir Karakaš - Sjećanje šume

    Damir Karakaš Sjećanje šume

    95,00 kn 85,50 kn detaljno
    6
  7. Evie Wyld - Sve ptice pjevaju

    Evie Wyld Sve ptice pjevaju

    139,00 kn 125,10 kn detaljno
    7
  8. Amos Oz - Juda

    Amos Oz Juda

    149,00 kn 134,10 kn detaljno
    8
  9. Jojo Moyes -  Nakon tebe

    Jojo Moyes Nakon tebe

    89,00 kn 80,10 kn detaljno
    9
  10. William P. Young - Koliba

    William P. Young Koliba

    69,00 kn 59,00 kn detaljno
    10
Publicistika
  1. Josip Manolić - Špijuni i domovina

    Josip Manolić Špijuni i domovina

    204,75 kn detaljno
    1
  2. Bruno Šimleša - U rukavicama  mi  je ionako prevruće

    Bruno Šimleša U rukavicama mi je ionako prevruće

    99,00 kn 39,00 kn detaljno
    2
  3. Noam Chomsky - Tko vlada svijetom?

    Noam Chomsky Tko vlada svijetom?

    129,00 kn 116,10 kn detaljno
    3
  4. James Bowen - Svijet prema Bobu

    James Bowen Svijet prema Bobu

    69,90 kn 62,90 kn detaljno
    4
  5. Ana Bučević - U vortexu ostvarenih želja

    Ana Bučević U vortexu ostvarenih želja

    130,00 kn 117,00 kn detaljno
    5
  6. Ivana Plechinger - Ono što ostaje, uvijek ljubav je

    Ivana Plechinger Ono što ostaje, uvijek ljubav je

    99,00 kn 89,10 kn detaljno
    6
  7. Roman Leljak - Huda jama

    Roman Leljak Huda jama

    140,00 kn detaljno
    7
  8. Todd Spehr - Dražen

    Todd Spehr Dražen

    99,00 kn 89,10 kn detaljno
    8
  9. Anita Šupe i Ariana Miljević Bugenvilija - Prva hrvatska LCHF kuharica

    Anita Šupe i Ariana Miljević Bugenvilija Prva hrvatska LCHF kuharica

    219,00 kn detaljno
    9
  10. Sanja Toljan - Čudesna moć hormona

    Sanja Toljan Čudesna moć hormona

    119,00 kn 107,10 kn detaljno
    10
Slavoj Žižek - Paralaksa

Slavoj Žižek Paralaksa

Ocjena čitatelja
  • ISBN: 978-953-249-067-1
  • UDK: 1
  • Biblioteka: Antibarbarus
  • Izdavač: Izdanja Antibarbarus
  • Godina: 2009.
  • Uvez: meki
  • Jezik: hrvatski
  • Broj stranica: 467
  • Format: 15,00 x 24,00 cm
Cijena: 240,00 kn
Dodaj u listu želja Dodaj u košaricu
Napiši komentar
Ocjena: (-)
Broj komentara: (0)

Mediji su 2003. godine prenijeli dvije nesvakidašnje vijesti.
Jedan Španjolski povjesničar umjetnosti razotkrio je prvu upotrebu moderne umjetnosti kao oblika promišljanog mučenja: Kandinsky i Klee, kao i Bunuel i Dali, bili su inspiracija za cijeli niz tajnih ćelija i mučilišta sagrađenih u Barceloni 1938. godine, djelo francuskog anarhista Alphonsea Laurenčiča (slovensko prezime!), koji je izumio jedan oblik »psihotehničkog« mučenja: stvorio je takozvane obojene ćelije kao prilog borbi protiv Francovih snaga. Ćelije su bile nadahnute idejama geometrijske apstrakcije i nadrealizma, kao i avangardnim teorijama umjetnosti o psihološkim svojstvima boja. Kreveti su bili nagnuti pod kutom od dvadeset stupnjeva, što je spavanje činilo gotovo nemogućim, a podovi ćelija veličine 2mxlm bili su posuti ciglama i drugim geometrijskim blokovima koji su zatvorenike sprječavali da hodaju naprijed i natrag. Mogli su još jedino zuriti u zidove koji su bili zaobljeni i prekriveni uzorcima kocki, četverokuta, ravnih linija i spirala, koji su pomoću trikova s bojom, perspektivom i razmjerima izazivali mentalnu smušenost i tjeskobu. Svjetlosni efekti ostavljali su utisak da se vrtoglavi uzorci na zidu kreću. Laurenčič je najviše volio koristiti zelenu boju, jer je ona, prema njegovoj teoriji o psihološkim učincima različitih boja, prouzročila melankoliju i tugu.
Druga priča: Walter Benjamin nije se ubio u španjolskom selu na granici 1940. godine zbog straha da će ga vratiti u Francusku i da će tako dospjeti u ruke nacističkim agentima - ondje su ga ubili Staljinovi agenti. Nekoliko mjeseci prije svoje smrti Benjamin je napisao »Teze o filozofiji povijesti«, kratku ali razornu analizu neuspjeha marksizma; umro je u vrijeme kad su mnogi sovjetski lojalisti gubili vjeru u Moskvu zbog pakta Hitler - Staljin. U odgovoru na tu kritiku, Benjamina su ubili killerati (Staljinovi agenti-atentatori, regrutirani medu intelektualcima socijalistima). Ključni razlog ovog ubojstva bio je rukopis koji je Benjamin nosio bježeći preko planina iz Francuske u Španjolsku - magnum opus na kojem je bio radio u Bibliotheque Nationale u Parizu, razrada »Teza«. Kovčeg s tim rukopisom povjerio je jednom suputniku izbjeglici koji ga je, kakve li slučajnosti, izgubio na vlaku od Barcelone do Madrida. Ukratko, Staljin je pročitao Benjaminove »Teze«, doznao je za novi knjižni projekt utemeljen na »Tezama« i želio je po svaku cijenu spriječiti njegovo objavljivanje...