Top liste

Književnost
  1. Dan Brown - Postanak

    Dan Brown Postanak

    199,00 kn 179,10 kn detaljno
    1
  2. Elena Favilli i Francesca Cavallo - Priče za laku noć za mlade buntovnice

    Elena Favilli i Francesca Cavallo Priče za laku noć za mlade buntovnice

    119,00 kn 107,10 kn detaljno
    2
  3. Kazuo Ishiguro - Bez utjehe

    Kazuo Ishiguro Bez utjehe

    149,00 kn 134,10 kn detaljno
    3
  4. Kazuo Ishiguro - Nokturna

    Kazuo Ishiguro Nokturna

    119,00 kn 107,10 kn detaljno
    4
  5. R.J. Palacio - Čudo

    R.J. Palacio Čudo

    99,00 kn 89,10 kn detaljno
    5
  6. Marko Vidojković - E baš vam hvala

    Marko Vidojković E baš vam hvala

    79,00 kn 71,10 kn detaljno
    6
  7. Kristian Novak - Ciganin, ali najljepši

    Kristian Novak Ciganin, ali najljepši

    149,00 kn 134,10 kn detaljno
    7
  8. Kristian Novak - Črna mati zemla

    Kristian Novak Črna mati zemla

    140 kn 126,00 kn detaljno
    8
  9. Elena Ferrante -  Priča o novom prezimenu

    Elena Ferrante Priča o novom prezimenu

    129,00 kn 116,10 kn detaljno
    9
  10. John Williams - Stoner

    John Williams Stoner

    149,00 kn 134,10 kn detaljno
    10
Publicistika
  1. Yuval Noah Harari - Homo deus

    Yuval Noah Harari Homo deus

    149,00 kn 134,10 kn detaljno
    1
  2. Rade Šerbedžija - Poslije kiše

    Rade Šerbedžija Poslije kiše

    139,00 kn 125,10 kn detaljno
    2
  3. Igor Mandić - Predsmrtni dnevnik

    Igor Mandić Predsmrtni dnevnik

    119,00 kn 107,10 kn detaljno
    3
  4. Papa Franjo - Jorge Mario Bergoglio - Oče naš

    Papa Franjo - Jorge Mario Bergoglio Oče naš

    98,00 kn detaljno
    4
  5. Anita Šupe - Istine i laži o hrani

    Anita Šupe Istine i laži o hrani

    129,00 kn 116,10 kn detaljno
    5
  6. Timothy Snyder - O tiraniji

    Timothy Snyder O tiraniji

    89,00 kn 80,10 kn detaljno
    6
  7. Simo Rajić - Između Hrvata i Srba

    Simo Rajić Između Hrvata i Srba

    149,00 kn 134,10 kn detaljno
    7
  8. Davor Domazet-Lošo - Admiralovi zapisi 2

    Davor Domazet-Lošo Admiralovi zapisi 2

    157,50 kn detaljno
    8
  9. Igor Rudan - Točna boja neba

    Igor Rudan Točna boja neba

    129,00 kn 116,10 kn detaljno
    9
  10. Dr. Joe Dispenza - Placebo ste vi

    Dr. Joe Dispenza Placebo ste vi

    149,00 kn 134,10 kn detaljno
    10
Reinhard Lauer - Miroslav Krleža – hrvatski klasik

Reinhard Lauer Miroslav Krleža – hrvatski klasik

Ocjena čitatelja
  • ISBN: 9789533036298
  • Biblioteka: Otvorena knjiga
  • Izdavač: Naklada Ljevak
  • Godina: 2013.
  • Uvez: tvrdi s ovitkom
  • Jezik: hrvatski
  • Prevoditelj: Ružica Ruklić
  • Broj stranica: 235
  • Format: 13,8 x 21 cm
Cijena: 159,00 kn
Cijena s popustom: 143,10 kn
Vaša ušteda 15,90 kn
Dodaj u listu želja Dodaj u košaricu
Napiši komentar
Ocjena: (-)
Broj komentara: (0)

Miroslav Krleža – je li on klasičan pjesnik? Je li on hrvatski klasik? To pitanje stoji u pozadini ove knjige, premda ona govori u kronološkom redoslijedu o privatnom životu, političkom razvoju i ideološkoj orijentaciji autora koji je bio utjecajniji i plodonosniji nego bilo koji drugi. Počeo je kao samokritičan ekspresionist i tjerao književnost na lijevi, sociokritički kolosijek, propagirajući lenjinske teze i pacifističke teme. Predosjetio je dogmatizam sovjetske – staljinističke – estetike kao negaciju lijeve umjetnosti, pa je sve otvorenije kritizirao socijalistički realizam, dosljedno dijalektički, sve do takvih pozicija koje su komunistički dogmatičari smatrali trockizmom. Upravo u toj fazi, od 1928. do 1938., Krleža piše svoje najbolje drame, romane, pjesme i eseje te, kao remek-djelo među njima, Balade Petrice Kerempuha, kako bi dokazao da postoji i lijeva literatura koja je na visokoj umjetničkoj razini. Takvo koncentrirano i široko književno majstorstvo, kakvo Krleža pokazuje u tim godinama, nije poznato ni u hrvatskoj ni u drugim literaturama. Krležine političke aktivnosti bile su mnogostruke i, možda, u svoje vrijeme važne i efikasne, isto tako kao što je nakon Drugoga svjetskog rata njegova angažiranost u jugoslavenskoj enciklopedistici. Ali sve to malo znači prema književnim djelima koja je stvarao u početnoj fazi (novele), u majstorskoj fazi (sve rodove) i u kasnom razdoblju, kada još piše dramu Aretej i veliki roman Zastave. Stoga u središtu ove knjige stoje interpretacije Krležinih književnih djela ali ona upućuje i na dugogodišnji zajednički život Bele i Miroslava Krleže, na postojani odnos s Josipom Brozom Titom i na Krležine veze s komunističkom partijom koje su važne u njegovu životu i opusu.

Unatoč Krležinu ideološkom angažmanu, koji je snažno upisan u njegov život i djelo, knjiga profesora Lauera potvrđuje ocjenu da je riječ o hrvatskom klasiku 20. stoljeća ne samo u domaćim nego i u svjetskim okvirima. Riječ je o posebnoj stranici u Lauerovoj kroatologiji ali i o viđenju cjelovite Krležine osobe od ideologije do umjetnosti koja će obradovati sve znalce Krležina djela te privući novi krug čitatelja velikom imenu hrvatske književnosti i kulture. 

 

O AUTORU:

Reinhard Lauer, istaknuti njemački slavist, rodio se 1935. u Bad Frankenhausenu, malom mjestu u Thüringenu. Pohađao je gimnaziju u Jeni i Bad Hersfeldu, studirao u Marburgu, Berlinu, Beogradu i Frankfurtu na Majni, gdje je doktorirao 1960. godine. Nakon toga je dvije godine bio lektor za njemački jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te, vrativši se u Frankfurt, znanstveni asistent pri tamošnjem Slavističkom seminaru. Habilitirao se 1969. i iste godine postao redoviti profesor i voditelj Slavističkog seminara Sveučilišta u Göttingenu. Tu je ostao, unatoč ponudama s drugih sveučilišta, do umirovljenja 2003. godine. Danas živi kao emeritus u Bovendenu blizu Göttingena. Bavio se ruskom, hrvatskom, srpskom i bugarskom književnošću. Njegovo djelo obuhvaća 15 knjiga, među njima veliku Povijest ruske književnosti (2. izdanje, 2008.), više od 150 znanstvenih studija i mnogo recenzija. Godinama je radio kao recenzent slavenskih knjiga za Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ). Na području hrvatske književnosti posvetio je studije Ivanu Gunduliću, Ivanu Mažuraniću, Stanku Vrazu, A. G. Matošu, Đuri Arnoldu i Janku Ibleru, a prije svega Miroslavu Krleži.