Top liste

Književnost
  1. William P. Young - Koliba

    William P. Young Koliba

    69,00 kn 62,10 kn detaljno
    1
  2. Kristian Novak - Ciganin, ali najljepši

    Kristian Novak Ciganin, ali najljepši

    149,00 kn 134,10 kn detaljno
    2
  3. David Lagercrantz - Čovjek koji je lovio vlastitu sjenu

    David Lagercrantz Čovjek koji je lovio vlastitu sjenu

    149,00 kn 134,10 kn detaljno
    3
  4. Marko Vidojković - E baš vam hvala

    Marko Vidojković E baš vam hvala

    79,00 kn 71,10 kn detaljno
    4
  5. Jo Nesbo - Snjegović

    Jo Nesbo Snjegović

    99,00 kn 89,10 kn detaljno
    5
  6. Elena Ferrante -  Priča o novom prezimenu

    Elena Ferrante Priča o novom prezimenu

    129,00 kn 116,10 kn detaljno
    6
  7. Jean Mercier - Kad župniku prekipi

    Jean Mercier Kad župniku prekipi

    98,00 kn 88,20 kn detaljno
    7
  8. Erica Fischer - Aimée & Jaguar

    Erica Fischer Aimée & Jaguar

    129,00 kn 116,10 kn detaljno
    8
  9. Jane Harper - Suša

    Jane Harper Suša

    119,00 kn 107,10 kn detaljno
    9
  10. Jojo Moyes - Vikend u Parizu

    Jojo Moyes Vikend u Parizu

    99,00 kn 89,10 kn detaljno
    10
Publicistika
  1. Sarah Knight - Kako vam se život čudesno mijenja kada vam se živo j**e

    Sarah Knight Kako vam se život čudesno mijenja kada vam se živo j**e

    109,00 kn 98,10 kn detaljno
    1
  2. Ana Bučević - Što (ni)je ljubav

    Ana Bučević Što (ni)je ljubav

    130,00 kn 117,00 kn detaljno
    2
  3. Yuval Noah Harari - Homo deus

    Yuval Noah Harari Homo deus

    149,00 kn 134,10 kn detaljno
    3
  4. Ana Bučević - U vortexu ostvarenih želja

    Ana Bučević U vortexu ostvarenih želja

    130,00 kn 117,00 kn detaljno
    4
  5. Terry Eagleton - Kultura M. U.

    Terry Eagleton Kultura M. U.

    119,00 kn 107,10 kn detaljno
    5
  6. Davor Marijan - Hrvatska 1989. – 1992. Rađanje države

    Davor Marijan Hrvatska 1989. – 1992. Rađanje države

    189,00 kn 170,10 kn detaljno
    6
  7. Mirjana Krizmanić  - Zašto guramo glavu u pijesak?

    Mirjana Krizmanić Zašto guramo glavu u pijesak?

    99,00 kn 89,10 kn detaljno
    7
  8. Lorna Byrne - Anđeli na vrhovima mojih prstiju

    Lorna Byrne Anđeli na vrhovima mojih prstiju

    129 kn 116,10 kn detaljno
    8
  9. Andreja Kostelić-Martić - Napadaj panike ili neka teška bolest?

    Andreja Kostelić-Martić Napadaj panike ili neka teška bolest?

    147,00 kn detaljno
    9
  10. Siniša Škarica - Tvornica glazbe - priče iz Dubrave

    Siniša Škarica Tvornica glazbe - priče iz Dubrave

    199,00 kn 179,10 kn detaljno
    10

Rašeljka Krnić i Benjamin Perasović Sociologija i party scena

Ocjena čitatelja
  • ISBN: 978-953-303-603-8
  • UDK: 316.72
  • Biblioteka: Bookmarker
  • Izdavač: Naklada Ljevak
  • Godina: 2013.
  • Uvez: tvrdi
  • Jezik: hrvatski
  • Broj stranica: 400
  • Format: 14,5 x 21 cm
Cijena: 179,00 kn
Cijena s popustom: 59,00 kn
Vaša ušteda 120,00 kn
Dodaj u listu želja Dodaj u košaricu
Napiši komentar
Ocjena: (-)
Broj komentara: (0)

Postsubkulturno razdoblje započinje analizama scene elektronske glazbe i rave kulture, na čijem se primjeru od devedesetih propituju paradigme, teorije i koncepti dotadašnjeg shvaćanja kulture mladih. Iz perspektive jednog dijela postsubkulturne teorije, uslijed raspada do tada važećih subkulturnih podjela i sve veće stilske fluidnosti i fleksibilnosti, strukturalno utemeljeni koncept subkulture postaje suvišan, pa se sam pojam modificira ili potpuno odbacuje, dok se uvode neki novi pojmovi kao što su novopleme, afektivni savezi, životni stilovi, scena itd, koji bi trebali preciznije i  razgovjetnije objasniti nove fenomene i oblike okupljanja.

Uz teorijsko razmatranje i analizu suvremenih paradigmi na području sociologije mladih, Sociologija i party scena Rašeljke Krnić i Benjamina Perasovića nudi empirijsku ilustraciju osnovnih teorijskih pitanja na primjeru scene elektronske glazbe u Zagrebu, na temelju podataka dobivenih kvalitativnim  istraživanjem (fokus grupe, individualni polu-strukturirani intervjui, metoda promatranja uz  sudjelovanje). Dovođenjem u vezu empirijskog sadržaja i temeljnih pojmova i koncepta suvremene sociologije mladih ukazuje se i na problem teorijskog uopćavanja nalazeći elemente i subkulturnog i postsubkulturnog kao odrednice različitih oblika povezivanja mladih na sceni elektronske glazbe u Zagrebu.

 

Vibra i groove povlačenja iz društva „zdravog razuma“ leže u plesu s taktovima i melodijama ili u ekstatičnom stanju svijesti. Jesu li duh ili afekt koji se aktiviraju u ritmu i plesu, sama jezgra nenasilja koje se vlast najviše boji, više negoli politike ili ideologije koje se pripremaju za institucionalizaciju u  budućnosti? Karneval ili party nisu bili instrumenti neke posebne politike i ideologije, ali u samoj njihovoj performativnosti definira se izvjestan pokret, možda, prema nadolazećoj ili virtualnoj zajednici unutar svakodnevnog života. Party je jedinstven događaj, ali nije i poseban događaj. Jedinstvenost se može ponavljati u svakom pokušaju i doživljaju. Tu se izvodi plesanje nasuprot (pomračenju) razuma i  otpornost kroz rituale.

Techno plemena ili oni koje ne zadovoljava konvencionalno ustaljeno društvo i masovna senzibilnost te imaju poteškoće u identifikaciji s njima, smislit će i generirati alternativne strojeve i aparate tako što će se oslanjati na razne kombinacije alata i opreme. Techno plemena će biti „stroj u nastajanju“ sa svojim afektivnim tijelom koje pleše. I svi dodaci zvučnom sistemu (PA) za zvučno polje kao što su mikser, gramofoni, vizualna i svjetlosna oprema, kompjuteri i elektronske naprave omogućuju nam egzodus iz potrošačkog društva ili „društva spektakla“ – barem privremeno – ili nam daju priliku da se povučemo iz/u njega.

Toshiya Ueno

 

Rašeljka Krnić(1980.) rođena je u Splitu, gdje je završila osnovnu školu i Opću gimnaziju Marko Marulić. U Zagrebu, 1998. upisala je jednopredmetni studij sociologije na Filozofskom fakultetu i diplomirala  2004. s radom „O kulturnoj kritici popularne glazbe“. Od 2006. zaposlena je na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar na projektu „Socijalna održivost i procesi urbane transformacije u Hrvatskoj“. Doktorirala je 2012. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, pri odsjeku za sociologiju s temom  „Postsubkulturne teorije, elektronska glazba i mladi u Zagrebu“. Sudjelovala je na više međunarodnih znanstvenih skupova i objavila nekoliko samostalnih znanstvenih radova. Njeni istraživački interesi pokrivaju područje sociologije kulture i sociologije umjetnosti, posebno glazbe.

Benjamin Perasović(1963.) studirao je, magistrirao i doktorirao sociologiju na odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirao je 1999. na temi „Subkulture mladih u Hrvatskoj: stilovi i identiteti od 70-ih do 90-ih“, te na osnovi disertacije objavljuje knjigu „Urbana plemena“ koja je 2002. dobila državnu nagradu za znanost. Radi u Institutu za društvene znanosti Ivo Pilar, nositelj je obaveznog kolegija Kineziološka sociologija na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu, također i izbornog kolegija „Sport, navijači i kulture mladih“ na istom fakultetu, te je nositelj izbornog kolegija „Subkulture mladih“ na odjelu za sociologiju Hrvatskih studija. Objavio je tridesetak znanstvenih radova, te je čest gost na mnogim sveučilištima širom svijeta (uključujući, primjerice i Wako university, Tokyo ili Inter-medium Institute, Osaka). Osim akademskog dijela života nastupa i kao dj, uglavnom oko glazbenih pravaca kao što su roots reggae, dub, trance. Bio je predsjednik udruge Špica za harm reduction u oblasti upotrebe droge. Sudjelovao u mnogim domaćim i međunarodnim istraživačkim projektima; trenutno je voditelj hrvatskog tima u velikom međunarodnom projektu „Memory, Youth, Political Legacy and Civic Engagement“.