Top liste

Književnost
  1. Ante Tomić i Rajko Grlić - Ustav Republike Hrvatske

    Ante Tomić i Rajko Grlić Ustav Republike Hrvatske

    99,00 kn 89,10 kn detaljno
    1
  2. Marina Stepnova - Lazarove žene

    Marina Stepnova Lazarove žene

    139,00 kn 125,10 kn detaljno
    2
  3. John Williams - Stoner

    John Williams Stoner

    149,00 kn 134,10 kn detaljno
    3
  4. Ivana Bodrožić - Rupa

    Ivana Bodrožić Rupa

    39,90 kn 35,91 kn detaljno
    4
  5. Ankica Tomić - Vice versa

    Ankica Tomić Vice versa

    139,00 kn 125,10 kn detaljno
    5
  6. Slobodan Šnajder - Doba mjedi

    Slobodan Šnajder Doba mjedi

    150,00 kn detaljno
    6
  7. Jojo Moyes - Tu sam pred tobom

    Jojo Moyes Tu sam pred tobom

    79,00 kn 71,10 kn detaljno
    7
  8. Çiler İlhan - Izgon

    Çiler İlhan Izgon

    129,00 kn 116,10 kn detaljno
    8
  9. Jojo Moyes -  Nakon tebe

    Jojo Moyes Nakon tebe

    89,00 kn 80,10 kn detaljno
    9
  10. Nina George - Mala pariška knjižara

    Nina George Mala pariška knjižara

    99,00 kn 89,00 kn detaljno
    10
Publicistika
  1. Ana Bučević - U vortexu ostvarenih želja

    Ana Bučević U vortexu ostvarenih želja

    130,00 kn 117,00 kn detaljno
    1
  2.  Bruce Springsteen - Springsteen

    Bruce Springsteen Springsteen

    159,00 kn 143,10 kn detaljno
    2
  3. Ivana Plechinger - Ono što ostaje, uvijek ljubav je

    Ivana Plechinger Ono što ostaje, uvijek ljubav je

    99,00 kn 89,10 kn detaljno
    3
  4. John C. Parkin - Jebe mi se

    John C. Parkin Jebe mi se

    29,00 kn detaljno
    4
  5. Ana Bučević - Safari duha

    Ana Bučević Safari duha

    130,00 kn 117,00 kn detaljno
    5
  6. Anita Šupe - Istine i laži o hrani

    Anita Šupe Istine i laži o hrani

    129,00 kn 116,10 kn detaljno
    6
  7. Roman Leljak - Huda jama

    Roman Leljak Huda jama

    140,00 kn detaljno
    7
  8. Stašo Forenbaher, Lara Černicki - Starim cestama preko Velebita

    Stašo Forenbaher, Lara Černicki Starim cestama preko Velebita

    180,00 kn 162,00 kn detaljno
    8
  9. Todd Spehr - Dražen

    Todd Spehr Dražen

    99,00 kn 89,10 kn detaljno
    9
  10. Miroslav Krleža - Marginalije

    Miroslav Krleža Marginalije

    119,00 kn 107,10 kn detaljno
    10
Ksenija Turković, Aleksandar Maršavelski - Komentar Kaznenog zakona

Ksenija Turković, Aleksandar Maršavelski Komentar Kaznenog zakona

i drugi izvori novoga hrvatskog kaznenog zakonodavstva

Ocjena čitatelja
  • Biblioteka: Pravna biblioteka – komentari
  • Izdavač: Narodne novine
  • Godina: 2013.
  • Uvez: tvrdi
  • Jezik: hrvatski
  • Broj stranica: 644
Cijena: 172,00 kn
Dodaj u listu želja Trenutno nedostupno
Saznajte kako do knjige?
Napiši komentar
Ocjena: (-)
Broj komentara: (0)

Hrvatski sabor 21. listopada 2011. donio je novi Kazneni zakon (Narodne novine br. 125/2011) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2013. godine. Kad smo početkom 2009., na inicijativu tadašnjeg ministra, prof. dr. sc. Ivana Šimonovića, počinjali pisati novi zakon, Radna skupina zaprimila je oko 800 primjedaba na Kazneni zakon koji je bio u primjeni, a koje su podnijeli sudovi, državna odvjetništva, državna tijela i sami građani. Tako je gotovo na svaki članak bivšeg Kaznenog zakona bila stavljena jedna ili više primjedbi. Bilo nam je jasno da moramo napisati posve nov zakon jer bi izmjene bile preopsežne, a njima ne bi bilo ni moguće otkloniti pojedine strukturalne nedostatke. U dvije i pol godine nastao je novi Kazneni zakon, koji se forsirao izglasati u mandatu prošle Vlade, a onda su novelom Kaznenog zakona od 14. prosinca 2012. otklonjeni neki naknadno otkriveni tehnički nedostaci (redakcijske greške, mjestimične neujednačenosti u upotrebi termina i sl.), uz nekoliko suštinskih intervencija (npr. dekriminalizacija posjedovanja droge i kriminalizacija igara na sreću).
Naše je kazneno pravo novim Kaznenim zakonom uvelike izmijenjeno i osuvremenjeno, a ujedno je i završen dugotrajan proces tranzicije hrvatskoga materijalnog kaznenog prava iz bivšeg jugoslavenskog u suvremeni europski pravni sustav. Pritom je došlo do temeljite preobrazbe tog dijela hrvatskog prava prema modernim rješenjima u stranim zakonima (Njemačke, Austrije, Švicarske, Slovenije, Francuske, Belgije, Švedske, Finske, Poljske i dr.), dostignućima domaće i strane kaznenopravne dogmatike, naprednim stajalištima sudske prakse, ponajprije Ustavnog i Vrhovnog suda Republike Hrvatske i Europskog suda za ljudska prava Vijeća Europe, kao i dinamičnim strukturalnim promjenama u društvu, politici i gospodarstvu. Posebno bih se osvrnula na posljednje tri kategorije promjena.
U Hrvatskoj proteklih dvadeset godina dolazi do snažnog restrukturiranja društva. Sve je snažnija diferencijacija socijalnih grupa. Konstantno raste ekonomska nesigurnost koja dovodi do marginalizacije znatnog broja stanovnika. Osim toga, s jedne strane jača individualizam, a s druge strane sve je veća nazočnost pluralističkih moralnih vrijednosti te sukladno tomu raste potreba za uspostavljanjem tolerancije i povjerenja među grupama koje često nemaju puno dodirnih točaka. Udomila se hedonističko-konzumentska kultura koja kombinira široke osobne slobode s vrlo relaksiranom društvenom kontrolom. Sve to prati slabljenje obiteljske kohezije i društvene solidarnosti. Stopa kriminaliteta je u porastu. Hrvatska nije iznimka u tom pogledu – slični procesi odvijaju se i u drugim zemljama (vidi Garland D., The Culture of Control – Crime and Social Order in Contemporary Society, 2001., str. 193–205). Naša praksa kontroliranja i borbe protiv kriminaliteta mora se prilagoditi tim društvenim promjenama i odgovoriti na nove zahtjeve i probleme koje osobe i organizacije susreću u društvu, i to ponajprije u promjenama u kažnjavanju, kaznenoj filozofiji i kaznenoj politici, prevenciji kriminaliteta, tretmanu žrtava i sličnom. Izmjene u kaznenom zakonodavstvu nužne su kako bi se omogućila institucionalna prilagodba u području kontrole kriminaliteta. Sukladno tomu, u Republici Hrvatskoj u posljednjih pet godina provedena je vrlo opsežna re­­forma kaznenog zakonodavstva: novi Zakon o kaznenom postupku (Narodne novine br. 152/08), novi Zakon o probaciji (Narodne novine br. 143/12), novi Zakon o pravnim posljedicama osude i kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji (Narodne novine br. 143/12), novi Zakon o sudovima za mladež (Narodne novine br. 84/11, 143/12), novelirani Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela (Narodne novine br. 151/03, 110/07, 45/11, 143/12). Potonja četiri zakona usklađena su s novim Kaznenim zakonom te se nalaze na kraju ove knjige. Nažalost, reforma kaznenog procesnog zakonodavstva nije uspjela, pa je Ustavni sud odlukom utvrdio neustavnost i nesuglasnost s Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava većeg broja odredbi (Odluka i rješenje U-I-448/2009, U-I-602/2009, U-I-1710/2009, U-I-18153/2009, U-I-5813/2009, U-I-2871/2009) te će se tijekom ove godine morati donijeti novi Zakon o kaznenom postupku. Radi usklađivanja s novim Kaznenim zakonom, što prije je potrebno još izmijeniti Zakon o izvršavanju kazne zatvora.
Osim društvenih, u tijeku su i važne političke promjene – Hrvatska je pred ulaskom u Europsku uniju i ta je okolnost imala važnu ulogu u izradi novog Kaznenog zakona. Bilo je potrebno uskladiti kazneno zakonodavstvo s 22 propisa Europske unije (cjelokupan popis nalazi se u čl. 386. Kaznenog zakona). Usklađivanje je bio jedan od najtežih zadataka Radne skupine, jer se pojedine odredbe pravnih dokumenata Europske unije, koje čine tzv. acquis communautaire, ne mogu doslovce prepisivati u hrvatsko zakonodavstvo, već je potrebno, vodeći računa o koherentnosti hrvatskog kaznenopravnog sustava, na najbolji mogući način uklopiti određenu pravnu normu u novi Kazneni zakon. Pritom su nam često kao model poslužila rješenja iz kaznenih zakona pojedinih zemalja Europske unije koje pripadaju našem pravnom okruženju, a to su prije svega njemački, austrijski i slovenski Kazneni zakon.
Konačno, gospodarske promjene do kojih je došlo još 1990-ih – prijelaz s planskog na tržišno gospodarstvo – tražile su odgovarajuću kaznenopravnu regulaciju čija potreba nije prepoznata prilikom donošenja Kaznenog zakona iz 1997. Umjesto toga bila su zadržana anakrona kaznena djela koja su zaostajala pred novim oblicima kriminaliteta. Tako je ključno gospodarsko kazneno djelo bila zlouporaba položaja i ovlasti (čl. 337. KZ/97), premda se nalazilo među kaznenim djelima protiv službene dužnosti. U novom Kaznenom zakonu to kazneno djelo postaje pravo službeničko kazneno djelo (čl. 291. KZ), jer se za privatni sektor uvodi kazneno djelo zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju (čl. 246. KZ). Nadalje, kazneno djelo zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju (čl. 292. KZ/97) koje je imalo smisla dok je postojalo društveno vlasništvo kao blaži oblik kriminaliteta u odnosu na nekadašnje kazneno djelo pljačke trebalo je zamijeniti odgovarajućim kaznenim djelima uz zadržavanje pravnog kontinuiteta. Osim toga, u Kaznenom zakonu nalazila su se u praksi neupotrebljiva kaznena djela iz bivšeg sustava kao što su nelojalna konkurencija u vanjskotrgovinskom poslovanju (čl. 289. KZ/97), povreda ravnopravnosti u obavljanju gospodarske djelatnosti (čl. 280. KZ/97) i stvaranje monopolističkog položaja na tržištu (čl. 288. KZ/97). Ta je materija sada po­­najprije uređena Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja (Narodne novine br. 79/09).
Željela bih se od srca zahvaliti svim članovima Radne skupine koji su intenzivno i predano radili na ovom zakonu u protekle tri godine. Bilo mi je iznimno zadovoljstvo biti dio našeg tima i voditi ga. Svatko od nas utkao je dio sebe, svog znanja i iskustva u taj veliki projekt. Često smo vodili duge i žustre rasprave o pojedinim problemskim pitanjima koje su pridonijele visokoj razini kvalitete zakonskog teksta. Od samog početka naš rad bio je dostupan javnosti putem web-stranice i redovito smo raspravljali o primjedbama koje bi nam pristigle tim putem. Organizirali smo čitav niz javnih tribina koje su nam pomogle da tekst usavršimo i prilagodimo stvarnim potrebama. I ova knjiga rezultat je našeg zajedničkog rada i naših rasprava.
Članovi te velike Radne skupine bili su (abecednim redom): prof. dr. sc. Igor Bojanić (Pravni fakultet Sveučilišta u Osijeku), Koraljka Bumči (Županijski sud u Zagrebu), Ivan Crnčec (Ministarstvo pravosuđa RH), prof. dr. sc. Leo Cvitanović (Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu), prof. dr. sc. Davor Derenčinović (Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu), Ana Garačić (Vrhovni sud RH), prof. dr. sc. Velinka Grozdanić (Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci), Zdravko Jambrović (Županijski sud u Zagrebu), Tihomir Kralj (Ministarstvo unutarnjih poslova RH), Iztok Krbec (Županijski sud u Puli), prof. dr. sc. Anita Kurtović Mišić (Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu), Aleksandar Maršavelski (Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu), dr. sc. Marin Mrčela (Vrhovni sud RH), doc. dr. sc. Maja Munivrana Vajda (Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu), Mitko ­Naumovski (odvjetnik), mr. sc. Sanja Nola (Ministarstvo pravosuđa RH), Dragan Novosel (Državno odvjetništvo RH), prof. dr. sc. Petar Novoselec (Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu), Dubravko Palijaš (Državno odvjetništvo RH), Dražen Tripalo (Vrhovni sud RH), prof. dr. sc. Ksenija Turković (Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu), Ana Vlahović Stanić (Ministarstvo pravosuđa RH), Tatjana Vučetić (Ministarstvo pravosuđa RH), Damir Živko (Ministarstvo unutarnjih poslova RH). Imali smo i niz vanjskih suradnika koji su nam pomogli prilikom izrade ovog zakona, među kojima su: prof. dr. sc. Mihajlo Dika, prof. dr. sc. Branko Smerdel, prof. dr. sc. Miroslav Goreta, prof. dr. sc. Dušan Zečević, prof. dr. sc. Dubravka Hrabar, prof. dr. sc. Zoran Parać, prof. dr. sc Zlata Đurđević, prof. dr. sc. Igor Gliha, prof. dr. sc. Dražen Dragičević, prof. dr. sc. Siniša Petrović, prof. dr. sc. Eduard Kunštek, doc. dr. sc. Romana Matanovac Vučković, doc. dr. sc. Viktor Gotovac, mr. sc. Sunčana Roksandić Vidlička, Marta Dragičević Prtenjača, Zdenka Kokić Puce i mnogi drugi. Posebno bih željela spomenuti pokojnog profesora Franju Bačića koji je sve do smrti pratio naš rad i slao nam rukom pisane primjedbe i sugestije. Također, imali smo i vanjske suradnike iz Njemačke, Austrije i Poljske koji su preko TAIEX-a na­pravili screening Općeg dijela novog Kaznenog zakona – to su: prof. dr. sc. Kai Ambos (Göttingen), prof. dr. sc. Kurt Schmoller (Salzburg) i prof. dr. sc. Wlodzimierz Wrobel (Krakow).
Na kraju, u ime Radne skupine zahvaljujem svoj trojici ministara pravosuđa, prof. dr. sc. Ivanu Šimonoviću, Draženu Bošnjakoviću i Orsatu Miljaniću koji su svaki predano podupirali nas rad i davali nam slobodan prostor djelovanja. Zahvaljujemo Ministarstvu pravosuđa što nam je dopustilo da doradimo i objavimo tekst komentara koji je Radna skupina izradila kao podlogu za raspravu novog Kaznenog zakona u Saboru. Također, naše zahvale idu gospođi Vesni Grubić, urednici Pravne biblioteke Narodnih novina, što je prepoznala važnost objavljivanja ove knjige koja nije samo koristan početni komentar za lakšu primjenu novog Kaznenog zakona, već je i svjedočanstvo pisanja zakona i volje zakonodavca u trenutku njegova donošenja.
Ova knjiga trebala bi poslužiti stručnoj javnosti kao priručnik za upoznavanje novog Kaznenog zakona. U komentaru su uz svaki članak detaljno pojašnjene novosti, a u uvodu u pojedinim glavama istaknute su najvažnije novosti iz svake glave, te sam uvjerena da će ponajprije olakšati državnim odvjetnicima, odvjetnicima i sucima prepoznavanje pravnog kontinuiteta između pojedinih odredbi starog i novog Kaznenog zakona (vidi i među prilozima u ovoj knjizi obrazloženja uz Brisane odredbe starog Kaznenog zakona te Usporedni prikaz članaka starog i novog Kaznenog zakona). Također, u prilozima se nalaze i ­stajališta Vrhovnog suda Republike Hrvatske o neodređenim vrijednostima u novom Kaznenom zakonu koje su važne za razgraničenje temeljnih i privilegiranih, odnosno kvalificiranih oblika pojedinih kaznenih djela, a u mnogim slučajevima i za razgraničenje prekršaja i kaznenih djela. Među prilozima nalazi se i Tablica kaznenih sankcija u novom Kaznenom zakonu iz koje se vide ­granice ublažavanja kazne, mogućnost izricanja rada za opće dobro i uvjetne osude te kažnjivost pokušaja za pojedina kaznena djela iz novog Kaznenog zakona. Konačno, detaljno izrađeno stvarno kazalo trebalo bi uvelike olakšati snalaženje u novom Kaznenom zakonu.

U Strasbourgu, veljača 2013. godine

Prof. dr. sc. Ksenija Turković
Voditeljica Radne skupine za izradu Kaznenog zakona
Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske