Top liste

Književnost
  1. Ante Tomić i Rajko Grlić - Ustav Republike Hrvatske

    Ante Tomić i Rajko Grlić Ustav Republike Hrvatske

    99,00 kn 89,10 kn detaljno
    1
  2. Marina Stepnova - Lazarove žene

    Marina Stepnova Lazarove žene

    139,00 kn 125,10 kn detaljno
    2
  3. John Williams - Stoner

    John Williams Stoner

    149,00 kn 134,10 kn detaljno
    3
  4. Ivana Bodrožić - Rupa

    Ivana Bodrožić Rupa

    39,90 kn 35,91 kn detaljno
    4
  5. Ankica Tomić - Vice versa

    Ankica Tomić Vice versa

    139,00 kn 125,10 kn detaljno
    5
  6. Slobodan Šnajder - Doba mjedi

    Slobodan Šnajder Doba mjedi

    150,00 kn detaljno
    6
  7. Jojo Moyes - Tu sam pred tobom

    Jojo Moyes Tu sam pred tobom

    79,00 kn 71,10 kn detaljno
    7
  8. Çiler İlhan - Izgon

    Çiler İlhan Izgon

    129,00 kn 116,10 kn detaljno
    8
  9. Jojo Moyes -  Nakon tebe

    Jojo Moyes Nakon tebe

    89,00 kn 80,10 kn detaljno
    9
  10. Nina George - Mala pariška knjižara

    Nina George Mala pariška knjižara

    99,00 kn 89,00 kn detaljno
    10
Publicistika
  1. Ana Bučević - U vortexu ostvarenih želja

    Ana Bučević U vortexu ostvarenih želja

    130,00 kn 117,00 kn detaljno
    1
  2.  Bruce Springsteen - Springsteen

    Bruce Springsteen Springsteen

    159,00 kn 143,10 kn detaljno
    2
  3. Ivana Plechinger - Ono što ostaje, uvijek ljubav je

    Ivana Plechinger Ono što ostaje, uvijek ljubav je

    99,00 kn 89,10 kn detaljno
    3
  4. John C. Parkin - Jebe mi se

    John C. Parkin Jebe mi se

    29,00 kn detaljno
    4
  5. Ana Bučević - Safari duha

    Ana Bučević Safari duha

    130,00 kn 117,00 kn detaljno
    5
  6. Anita Šupe - Istine i laži o hrani

    Anita Šupe Istine i laži o hrani

    129,00 kn 116,10 kn detaljno
    6
  7. Roman Leljak - Huda jama

    Roman Leljak Huda jama

    140,00 kn detaljno
    7
  8. Stašo Forenbaher, Lara Černicki - Starim cestama preko Velebita

    Stašo Forenbaher, Lara Černicki Starim cestama preko Velebita

    180,00 kn 162,00 kn detaljno
    8
  9. Todd Spehr - Dražen

    Todd Spehr Dražen

    99,00 kn 89,10 kn detaljno
    9
  10. Miroslav Krleža - Marginalije

    Miroslav Krleža Marginalije

    119,00 kn 107,10 kn detaljno
    10
Skupina autora - Europsko obiteljsko pravo

Skupina autora Europsko obiteljsko pravo

Ocjena čitatelja
  • Biblioteka: Pravna biblioteka – europsko pravo
  • Izdavač: Narodne novine
  • Godina: 2013.
  • Uvez: meki
  • Jezik: hrvatski
  • Broj stranica: 360
Cijena: 327,00 kn
Dodaj u listu želja Dodaj u košaricu
Napiši komentar
Ocjena: (-)
Broj komentara: (0)

Namjera je ove knjige poslužiti kao priručnik, ali i kao interdisciplinarna znanstvena osnova proučavanja europskoga obiteljskog prava, novoga pravnog područja koje postaje sve aktualnije. Naime, nužno je s aspekata različitih grana prava otvoriti raspravu o sadržaju i dosezima europskog obiteljskog prava te obvezama koje članstvo u Europskoj uniji nosi za Republiku Hrvatsku u pravnom uređenju obiteljskih odnosa te u postupcima priznanja i ovrhe odluka te javnih isprava koje se odnose na obiteljske odnose unutar EU.

Nakon punopravnog članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji pojavit će se mnoga pitanja koja su unutar domaćega pravnog sustava potpuno nova – pitanje odnosa i izvora prava, njihova ob­vezatnost za države članice EU, odnos izvora prava EU i drugih međunarodnih ugovora; novi aspekti zaštite dječjih prava, ljudskih prava članova obitelji te ostalih obiteljskopravnih instituta.

Cjeloživotno obrazovanje pravnika nužnost je u suvremenim sustavima, te je stoga knjiga namijenjena iznimno širokom krugu stručnjaka, ponajprije praktičarima − sucima, odvjetnicima, djelatnicima centara za socijalnu skrb… Naime, zbog olakšane mogućnosti slobodnog kretanja ljudi (i dobara) međunarodni elementi imat će snažniji utjecaj na prava pojedinaca, a stručnjaci u nadležnim tijelima u daleko većem broju susretat će se s izazovima rješavanja obiteljskopravnih predmeta s međunarodnopravnim obilježjima. Knjiga je nadalje namijenjena i pravnim teoretičarima, kao i studentima koji na preddiplomskom ili poslijediplomskom studiju izučavaju obiteljsko pravo.

Budući da se radi o pravnom području koje se dinamično, ali i nejednako razvija, kao urednice izabrale smo teme koje smo povjerile renomiranim autorima od kojih je većina dala svoje priloge. Teme su raznorodne, a čini nam se da je osobita vrijednost knjige što se na jednom mjestu mogu naći odgovori na pojedina ­pitanja primjene izvora europskog obiteljskog prava, europskog obiteljskog procesnog prava, međunarodnog privatnog prava te međunarodnog prava.

Vjerujemo da će svaki čitatelj pronaći barem dio odgovora na dvojbe koje mu se nameću, a kao poticaj čitanju knjige, slijedi sumaran prikaz svakog poglavlja.

Knjiga započinje uvodnim poglavljem “Obiteljsko pravo kao različitost u jedinstvu: Europska unija i Hrvatska”, u kojem Irena Majstorović opisuje europeizaciju obiteljskoga prava, odnosno razvoj europskoga obiteljskog prava, a pritom osobitu pozornost posvećuje europskom obiteljskom pravu u užem smislu, tj. novom pravnom području unutar prava Europske unije. Autorica propituje smislenost određivanja načela europskoga obiteljskog prava, te nastoji proniknuti u smisao donošenja europskih propisa u obiteljskopravnom području, odrediti njihov doseg te konačno, odrediti značenje nepovratnoga procesa europeizacije za hrvatsko obiteljsko pravo.

“Povelja o temeljnim pravima Europske unije i obiteljsko pravo” tema je poglavlja autorice Aleksandre Korać Graovac, koja izlaže sadržaj te propituje značenje Povelje kao sada obvezujućeg dokumenta europskoga prava. Pritom istražuje odnos Povelje i Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te, na temelju sustavne analize prava koja jamči, a koja su relevantna za obiteljsko pravo, pokušava odrediti njezin doseg.

Slijedi poglavlje koje je napisala Dubravka Hrabar pod nazivom “Prava djece u Europskoj uniji – pravni okvir”. Autorica razmatra relevantne odredbe Ugovora o Europskoj uniji te Povelje

o temeljnim pravima, kao i važne soft-law dokumente, kao što su Smjernice za promicanje i zaštitu prava djece te Strategija, odnosno Agenda EU o pravima djece. Mišljenje je autorice da je vrijeme da se napravi korak dalje i ustanovi poseban, europski sud za prava djeteta, koji bi sudio povodom tužbi djece protiv vlastitih država u slučaju kršenja njihovih prava, te da bi se takvim sudom zatvorio krug: posjedovanje prava – zaštita prava – ostvarivanje prava.

Dijana Jakovac-Lozić razmatra posvojenje u okviru poglavlja naslovljenog “Posvojenje u praksi Europskog suda za ljudska prava”. Taj se institut promatra tumačenjem odredaba Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Posvojenje se raščlanjuje kao trostrani odnos, u kojem valja zaštititi biološke roditelje (pitanje zasnivanja posvojenja bez pristanka jednog ili obaju roditelja), posvojitelje (pri čemu posebnu pozornost posvećuje pitanju spolne orijentacije posvojitelja u značenju razloga za odbijanje zahtjeva za posvojenje) te posvojenike (pitanje diskriminacije te posvojenja odrasle osobe), a za svako od tih pitanja, autorica daje pregled relevantnih odluka Europskoga suda za ljudska prava.

Nenad Hlača analizira “Osobni status građana u Europskoj uniji”. O elementima statusa, kao kategorije koja determinira položaj osobe u društvu, autor progovara sagledavajući ih kroz prizmu ljudskih prava. Potom se vezano uz Europsku uniju razmatraju njezin politički i pravosudni okvir, te iznimno važno pitanje položaja stranaca, odnosno državljana trećih zemalja. Analiza se zaokružuje prikazom djelovanja Međunarodne komisije za građanska stanja (Commission internationale de l'état civil − CIEC).

Sastavni element osobnosti svakog čovjeka jest i osobno ime, koje označava identitet njegova nositelja te ga odražava u društvenom kontekstu. “Pravo na osobno ime u praksi europskih sudova” naslov je poglavlja autorice Sandre Winkler, u kojem autorica razmatra mnogobrojnost funkcija osobnog imena, ponajprije analizom prakse Europskog suda za ljudskih prava u Strasbourgu i Europskog suda u Luxembourgu. Posebno se istražuje usuglašenost prakse tih sudova, mogući utjecaj europske sudske prakse na hrvatsko pravo te u konačnici predlažu rješenja za konkretne probleme vezane uz osobno ime s kojima bi se hrvatski državljani mogli susresti u Europskoj uniji prilikom slobodnog kretanja i boravka u različitim državama članicama.

Nada Bodiroga-Vukobrat i Vanja Smokvina u poglavlju “Prava članova obitelji u uživanju temeljnih gospodarskih sloboda Europske unije” objašnjavaju izvore prava Europske unije za ova pitanja: tko se smatra članom obitelji te koje gospodarske slobode, ali i socijalne prestacije uživaju građani Europske unije na temelju svojstva člana obitelji. Rad je popraćen brojnim ilustrativnim primjerima prakse Europskog suda, a zaključak je autora da ustavno jamstvo, koje proizlazi iz brojnih međunarodnih i nacionalnih heteronomnih akata (Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Povelje o temeljnim pravima EU i nacionalnih ustava) o zaštiti i jamstvu očuvanja obiteljskog života sve više postaje stvarnost.

“Odnos međunarodnog i europskog prava – novo lice dualizma?”naslov je poglavlja autora Davorina Lapaša, u kojem autor oslikava suvremeno međunarodno pravo kao interferirajuće pravne krugove. Razmatra se europsko pravo kao podsustav općega međunarodnog prava, te posebice pravo Europske unije kao međunarodnopravni “self-contained režim”. Smisao je poglavlja proniknuti u rješenja koja međunarodnopravna doktrina može ponuditi kada dođe do sadržajno suprotnih odredaba akata različitih poredaka. ­Riječ je o iznimno aktualnom pitanju, tim više što suvremena hrvatska znanost međunarodnoga prava ističe da realnosti međunarodnih odnosa govore u prilog dualističkom shvaćanju odnosa unutarnjeg i međunarodnog prava.

Međunarodnoprivatnopravna cjelina usmjerena je na analizu dvaju ključnih dokumenata koji će obvezivati Republiku Hrvatsku po stjecanju statusa punopravne članice Europske unije, s time da je, zbog iznimne složenosti i opsežnosti, analiza Uredbe (EZ) br. 2201/2003., koja se odnosi na bračne predmete i predmete roditeljske odgovornosti, podijeljena u dva dijela.

Tema poglavlja autora Hrvoja Sikirića su “Bračni predmeti prema Uredbi Vijeća (EZ) br. 2201/2003 od 27. studenoga 2003. o nadležnosti i priznanju i ovrsi odluka u bračnim predmetima i predmetima roditeljske odgovornosti i o ukidanju Uredbe (EZ) br. 1347/2000” Autor razmatra polje primjene i definicije, nadležnost u bračnim predmetima i zajedničke odredbe o nadležnosti, priznanje odluka u bračnim predmetima te ovrhu, zaključujući da Uredba svojim rješenjima značajno poboljšava i olakšava položaj građana Europske unije u odnosu na predmete koje uređuje. “Predmeti o roditeljskoj odgovornosti prema Uredbi Vijeća (EZ) br. 2201/2003 od 27. studenoga 2003. o nadležnosti i priznanju i ovrsi odluka u bračnim predmetima i predmetima roditeljske odgovornosti i o ukidanju Uredbe (EZ) br. 1347/2000” tema su analize Ines Medić Musa, koja slijedi strukturu prethodnoga vezanog poglavlja. Zaključak autorice također je komplementaran prethodnome, naime da Uredba Vijeća (EZ) br. 2201/2003 predstavlja značajan doprinos pravu EU te, kao i prethodni rad, predstavlja koristan vodič kroz Uredbu. Uredbom su naime uvedeni jedinstveni standardi u sferu međunarodne nadležnosti u bračnim predmetima i predmetima o roditeljskoj odgovornosti te predstavljene moderne odredbe za priznanje i ovrhu, među kojima se osobito ističu, zasad, jedinstvene odredbe u pogledu priznanja i ovrhe odluka o pravu na susrete i druženje s djetetom i odluka kojima se traži povratak djeteta, čime se postiže temeljni cilj Uredbe, tj. osiguranje slobodnog kretanja sudskih odluka u navedenim obiteljskim predmetima na području Europske unije.

Tema poglavlja koje je napisala Mirela Župan jest “Uzdržavanje u pravu Europske unije”. U prikazu unifikacije prava na uzdržavanje u Europi, osobita je pozornost posvećena Uredbi Vijeća br. 4/2009 o međunarodnoj sudskoj nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznanju i ovrsi odluka te suradnji u predmetima uzdržavanja. Slijedeći strukturu ostalih poglavlja iz područja međunarodnog privatnog prava, određuje se polje primjene, međunarodna nadležnost, mjerodavno pravo, te analiziraju problemi priznanja i ovrhe kao i suradnje središnjih tijela. Jednako kao i prethodna, i ta će Uredba obvezivati hrvatska nacionalna tijela ulaskom u Europsku uniju, stoga je nužno o njezinom značenju i odredbama educirati sve koji će biti u prilici primjenjivati je.

Poseban prilog ovoj knjizi čine dva poglavlja slovenskih obiteljskopravnih autorica, koje su svojim prilozima (na slovenskom jeziku) pridonijele poredbenom sagledavanju europskog obiteljskog prava. Barbara Novak analizirala je noviji razvoj slovenskog obiteljskog prava (“Novejši razvoj v slovenskem družinskem pravu”). Viktorija Žnidaršič-Skubic prikazala je Obiteljski zakonik i njegove novine u području imovinskih odnosa bračnih drugova (“Družinski zakonik in njegove novosti na področju premoženjskih razmerij med zakoncema”).

Naša je zamisao bila okupiti vrsne znanstvenike i stručnjake iz različitih pravnih područja, jer samo interdisciplinarni pristup može dovesti do cjelovitog odgovora na brojna otvorena pitanja koja se postavljaju hrvatskom pravnom sustavu. Budući da se radi o području u kojem je Europska unija tek počela djelovati, svima nama predstoji još mnogo truda da bismo uspjeli razumjeti, protumačiti i primijeniti sve zahtjeve, i odgovoriti na izazove koje ono stavlja pred domaće pravne stručnjake.

Zagreb, 1. ožujka 2013.

                                                                                                                                Urednice