Top liste

Književnost
  1. William P. Young - Koliba

    William P. Young Koliba

    69,00 kn 62,10 kn detaljno
    1
  2. Kristian Novak - Ciganin, ali najljepši

    Kristian Novak Ciganin, ali najljepši

    149,00 kn 134,10 kn detaljno
    2
  3. David Lagercrantz - Čovjek koji je lovio vlastitu sjenu

    David Lagercrantz Čovjek koji je lovio vlastitu sjenu

    149,00 kn 134,10 kn detaljno
    3
  4. Marko Vidojković - E baš vam hvala

    Marko Vidojković E baš vam hvala

    79,00 kn 71,10 kn detaljno
    4
  5. Jo Nesbo - Snjegović

    Jo Nesbo Snjegović

    99,00 kn 89,10 kn detaljno
    5
  6. Elena Ferrante -  Priča o novom prezimenu

    Elena Ferrante Priča o novom prezimenu

    129,00 kn 116,10 kn detaljno
    6
  7. Jean Mercier - Kad župniku prekipi

    Jean Mercier Kad župniku prekipi

    98,00 kn 88,20 kn detaljno
    7
  8. Erica Fischer - Aimée & Jaguar

    Erica Fischer Aimée & Jaguar

    129,00 kn 116,10 kn detaljno
    8
  9. Jane Harper - Suša

    Jane Harper Suša

    119,00 kn 107,10 kn detaljno
    9
  10. Jojo Moyes - Vikend u Parizu

    Jojo Moyes Vikend u Parizu

    99,00 kn 89,10 kn detaljno
    10
Publicistika
  1. Sarah Knight - Kako vam se život čudesno mijenja kada vam se živo j**e

    Sarah Knight Kako vam se život čudesno mijenja kada vam se živo j**e

    109,00 kn 98,10 kn detaljno
    1
  2. Ana Bučević - Što (ni)je ljubav

    Ana Bučević Što (ni)je ljubav

    130,00 kn 117,00 kn detaljno
    2
  3. Yuval Noah Harari - Homo deus

    Yuval Noah Harari Homo deus

    149,00 kn 134,10 kn detaljno
    3
  4. Ana Bučević - U vortexu ostvarenih želja

    Ana Bučević U vortexu ostvarenih želja

    130,00 kn 117,00 kn detaljno
    4
  5. Terry Eagleton - Kultura M. U.

    Terry Eagleton Kultura M. U.

    119,00 kn 107,10 kn detaljno
    5
  6. Davor Marijan - Hrvatska 1989. – 1992. Rađanje države

    Davor Marijan Hrvatska 1989. – 1992. Rađanje države

    189,00 kn 170,10 kn detaljno
    6
  7. Mirjana Krizmanić  - Zašto guramo glavu u pijesak?

    Mirjana Krizmanić Zašto guramo glavu u pijesak?

    99,00 kn 89,10 kn detaljno
    7
  8. Lorna Byrne - Anđeli na vrhovima mojih prstiju

    Lorna Byrne Anđeli na vrhovima mojih prstiju

    129 kn 116,10 kn detaljno
    8
  9. Andreja Kostelić-Martić - Napadaj panike ili neka teška bolest?

    Andreja Kostelić-Martić Napadaj panike ili neka teška bolest?

    147,00 kn detaljno
    9
  10. Siniša Škarica - Tvornica glazbe - priče iz Dubrave

    Siniša Škarica Tvornica glazbe - priče iz Dubrave

    199,00 kn 179,10 kn detaljno
    10
Ivana Peruško - Poetika progonstva

Ivana Peruško Poetika progonstva

Gor’kij i Bulgakov između srpa i čekića

Ocjena čitatelja
  • ISBN: 978-953-303-565-9
  • UDK: 821.161.1.09 Gor’kij, M. - 821.161.1.09 Bulgakov, M. A.
  • Biblioteka: Razotkrivanja
  • Izdavač: Naklada Ljevak
  • Godina: 2013.
  • Uvez: tvrdi
  • Jezik: hrvatski
  • Broj stranica: 224
  • Format: 15,8 x 23,5 cm
Cijena: 159,00 kn
Cijena s popustom: 143,10 kn
Vaša ušteda 15,90 kn
Dodaj u listu želja Dodaj u košaricu
Napiši komentar
Ocjena: (-)
Broj komentara: (0)

U suvremenoj hrvatskoj rusistici, kao i znanosti o književnosti, nema cjelovitih i samostalnih istraživanja posvećenih poetici i problematici stvaralaštva M. Gor’koga i M. Bulgakova, dvojice ključnih ruskih autora prve polovice 20. stoljeća i svjetskih klasika. Predložena knjiga ne samo da je u nas prva cjelovita studija posvećena geopolitičkim implikacijama njihova stvaralaštva, nego je i prvi pokušaj njihova komparativnoga proučavanja. Ona je pionirski pothvat zbog nekoliko razloga; hrvatskome čitateljstvu predstavit će nepoznatu i na hrvatski neprevedenu ranu feljtonistiku Bulgakova, a isto će učiniti s antisovjetskom esejistikom Gor’koga. Knjiga Poetika progonstva, osim toga, nudi posve nov pristup u pokušaju određivanja njihova stvaralaštva kao sovjetskoga i antisovjetskoga. Lociranjem književne domovine ovih autora, na osnovu čega su nastale i geo-karte njihova stvaralaštva, autorica razbija književnopovijesni klišej Gor'kij = kanonski socrealistički pisac, Bulgakov = buržoaski antisovjetski pisac. U završnim poglavljima knjige autorica problematizira kulturu neslobode pisanja na primjeru izabranih tekstova obojice autora, s ciljem ukazivanja na posebnu tehniku pisanja, svojstvenu književnicima u izvanrednim okolnostima kao što su progoni i cenzura. Cilj knjige jest pokušaj razotuđivanja ovih autora, koji su dosad razmotreni kao antonimične pojave. Knjiga Poetika progonstva naći će svoje čitatelje kako među književnim povjesničarima, rusistima, komparatistima te studentima različitih književnih usmjerenja tako i među najširom publikom. Knjiga je pisana čitko i atraktivno, no istodobno argumentacijski ozbiljno i studiozno.

 

 

Knjiga Poetika progonstva Ivane Peruško iznimno je vrijedan doprinos književnoj historiografiji, ponajprije ruskoj te znanosti o književnosti. Autorica problematizira upotrebu sintagme «sovjetska književnost» dovodeći time u pitanje dosadašnju prešutnu manipulaciju etiketom «sovjetski» koja se primijenjuje u našoj struci dosta često bez ikakve dodatne argumentacije i obrazloženja. Uz takvo polazište, duboko oprečno uvriježenim mišljenjima i obogaćeno suvremenijim pristupima, kako samim tekstovima, tako i njihovu kontekstu, autorica dolazi do zanimljivih spoznajnih rezultata. Tu svakako valja istaknuti njezino originalno stajalište prema kojem bi u pogledu atributa „sovjetski/antisovjetski“ Gor'kij i Bulgakov zapravo mogli zamijeniti svoja mjesta.

Knjiga Ivane Peruško uvelike nadilazi uobičajene književnopovijesne deskripcije analiziranoga korpusa i zbog inovativnosti autorice u primjeni raznih interpretacijskih metoda. Autorica je krajnje temeljita u rekonstrukciji kontekstualne pozadine djela, prije svega topografije stvaralaštva. Naime, ako je polazišnu točku u razumijevanju teksta dosad priskrbljivalo uglavnom vrijeme, tj. povijesne okolnosti njegova nastanka, Ivana Peruško ozbiljno uzima u obzir i geografski prostor na kojem je tekst napisan. U svakom slučaju, geokarte Gor'koga i Bulgakova, kojima je opremljena ova knjiga, osim što dokidaju nedorečenosti u primjeni pojmova „sovjetski“ i „antisovjetski“, objektivno i zorno prikazuju gdje su navedeni pisci bili najkreativniji i koji se geografski prostor može tretirati kao njihova „književna domovina“.

 Živa Benčić

 

 

Knjiga Poetika progonstvabavi se neobično intrigantnim i kompleksnim razdobljem ruske književnosti – od Oktobarske revolucije 1917. godine do Leninove smrti 1924. godine. Kao predmet analize uzeta je feljtonistika i publicistika dvaju istaknutih, po mnogočemu različitih pisaca – zreloga Maksima Gor'koga i mladoga Mihaila Bulgakova. No autorica razbija već utvrđen književnopovijesni klišej Gor'kij = kanonski socrealistički pisac, Bulgakov = antisovjetski pisac. Pokazuje se naime da je Gor'kij većinu svojih djela napisao izvan Sovjetske Rusije, a Bulgakov, naprotiv, u Sovjetskoj Rusiji (s temama koje su većinom vezane uz nju).

To je jedan od začudnih spoznajnih obrata što ih nudi ova knjiga. Štoviše, pokazuje se da su Gor'kij i Bulgakov kao pisci zapravo slični u svojoj kritici okrutnoga, kaotičnoga, amoralnoga revolucionarnoga i postrevolucionarnoga razdoblja. Pritom se, dakako, očituju i važne poetičke i svjetonazorske razlike među tim piscima, koji pripadaju različitim naraštajima i različitim književnopovijesnim formacijama. Dakle, knjiga Ivane Peruško na nov način osvjetljuje jedno od bitnih razdoblja ruske književne i kulturne povijesti, analizirajući tekstove koji su dosadašnjoj književnoj historiografiji praktično bili nepoznati (neki su prvobitno bili objavljivani u malo poznatim tiskovinama, a neki su naknadno ili revidirani ili zabranjivani, odnosno prešućivani).

 Josip Užarević

 

 

Bilješka o autorici:

 

Ivana Peruško (Pula, 1979) diplomirala je hrvatski jezik i književnost te ruski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na istome je fakultetu 2011. godine obranila disertaciju pod nazivom Odnos pisca i vlasti u publicistici i feljtonistici Maksima Gor'koga i Mihaila Bulgakova (1917.-1924.). Od srpnja 2005. godine zaposlena je kao znanstvena novakinja na Katedri za rusku književnost. U razdoblju od 2007–2008 radila je kao lektor hrvatskoga jezika na Moskovskom državnom sveučilištu M. V. Lomonosov (MGU) u Moskvi (Rusija). Tri puta je boravila u Rusiji na profesionalnom usavršavanju: na Moskovskom državnom sveučilištu M. V. Lomonosov (2008), na Državnom institutu ruskoga jezika A. S. Puškin (2009) te na Državnom sveučilištu u Irkutsku (2011). Dobitnica je nagrade Josip Badalić (2005)te međunarodnoga književnoga natječaja LAPIS HISTRIAE (2008).